Danas, 22. svibnja obilježava se Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, ujedno je i Međunarodni dan biološke raznolikosti
Tim povodom već nekoliko godina za redom na taj datum, gospodin
Majzek međimursku javnost informira o svojim otkrićima novih
staništa faune i flore sa područja Međimurske županije.
U ovoj sezoni otkrio je četiri nova staništa faune i flore. Jednu
vrstu raka, jednu vrstu ljekovite biljke, jednu vrstu vrlo
rijetkog kukca kornjaša te jednu vrlo rijetku
proljetnicu.
Uskoškari rak (Astacus leptodactylus), treća je vrsta
slatkovodnog autohtonog raka koji obitava u vodama Međimurske
županije. Nama je najpoznatiji onaj signalni rak (Pacifastacus
leniusculus), puna ga je rijeka Mura.
To je invazivna vrsta, a pored njega na izoliranim lokacijama kod
nas obitava i riječni rak (Astacus astacus), također naša
autohtona vrsta.
Milogled (Sanicula europaea) je vrlo ljekovita i medonosna
zeljasta trajnica iz porodice štitarki. Dugo je prisutna i u
narodnoj medicini. Ljekoviti su svi djelovi biljke. Na području
cijele Europe nalazimo 40 rodova te biljke, dok je na području
Republike Hrvatske, odnosno i na tom jednom lokalitetu u Gornjem
Međimurju, prisutna samo jedna vrsta, milogled, zdravičica ili
europska zdravičica.
Interesantno je i to na koji se način milogled širi po staništu.
Nakon cvatnje njegovi plodovi najsličniji su divljoj kupini, ali
oni na sebi imaju kukice. Te kukice služe im kao i kod ploda
čička. Jednostavno se zakače za krzno slučajnih prolaznika, kao
što su srne, lisice, europski zečevi. Sva ta dlakava divljač na
taj način nesvjesno pomaže na širenju sjemenki milogleda po
stanišu. Neka vrsta simbioze između te biljke i raznih životinja.
Prirodat ćemo nešto vezano uz naše divlje orhideje. Do danas je
gospodin Majzek otkrio staništa jedanaest vrsta orhideja. Ima
jedna loša vijest? A ta je da je u jednoj šumi ove godine ostala
samo jedna jedina biljka orhideje zelenkastog vimenjaka
(Platanthera chlorantha).
Prije desetak godina na tome području nailazio je na desetak
takvih orhideja. Međutim, jedne godine praktično su sve nestale
(najvjerovatnije iskopane), osim te jedne, koja je bila
poprilično dislocirana od ostalih orhideja. Tu jednu orhideju
prati svake godine, a prošle godine sredinom svibnja u fazi
nicanja pupoljka, nestao je samo pupoljak, najvjerovatnije ga je
pojela srna.
Stoga je tada tu orhideju ogradio sa granjem, da je
zaštiti od srna.
U prošlotjednom obilasku tog lokaliteta, pupoljak za sada
napreduje ka cvatnji.
Išarani drvar (Polyphylla fullo) Ovdje se radi o kukcu truležaru
iz porodice kornjaša.
Kada ga usporedite sa običnim hruštom, išarani drvar puno je veći
od hrušta, a same ženke išaranog drvara veće su od mužjaka.
Veličine je približno prosječnog ljudskog palca. Jedan je od
največih kornjaša kod nas. Inače hrane se borovim iglicama te
korijenom trave. Ženke polažu jaja u zemlju. Ličinke žive ispod
zemlje tri do četiri godine i hrane se raznim korijenjem biljaka.
Sama ličinka može narasti do osam centimetara. Prvog takvog
kornjaša pronašao sam u Gradu Čakovcu, nažalost pregazio ga je
auto. Prošlog ljeta na jednom lokalitetu gdje osim bjelogorice
raste i crnogorica, pronašao je stanište išaranog drvara. Tamo je
fotografirao mužjaka.
Deveterolisna režuha (Cardamine enneaphyllos), nova je vrsta vrlo
rijetke proljetnice iz porodice kupusnjača. Stanište je otkrio na
jednoj mikro lokaciji na području Gornjeg Međimurja.
Prepoznatljiva je po tome, što svaka biljka ima točno devet
listova, unutar kojih se javljaju žučkasti cvijetovi. Prve
deveterolisne režuhe pojavljuju se krajem mjeseca veljače.
Mala napomena: Na terenu često
susreće brojne ljubitelje prirode na ovaj ili onaj
način. Mnogi ga pitaju tko ga financira te da li je iz neke
državne institucije, Javne ustanove za zaštitu prirode –
Međimurska priroda, Međimurske županije, ili neke ekološke
udruge.
Poštovani čitatelji, kaže gospodin Majzek, sva ta dosadašnja
istraživanja te javne objave faune i flore na području Međimurske
županije, provodi kao fizička osoba, naravno uz valjane
mjerodavne dozvole. Financira se isključivo svojim
sredstvima te uz pripomoć supruge Ružice.
– Osim moje dobre volje, tu se iziskuju i velika financijska
sredstva za opremu, rad na terenu te troškova održavanja vozila.
– zaključuje gospodin Majzek.