Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među našim "dobrim" bakterijama
Otpornost na antibiotike sve je ozbiljniji javnozdravstveni
problem. Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost
za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti.
Upravo o temi antibiotika, važnosti njihove pravilne uporabe te
nepotrebnoj i prekomjernoj potrošnji antibiotika koja ostavlja
posljedice na cijelo društvo razgovarali smo s prim.
Marinom Payerl-Pal, dr.med., specijalistom
medicinske mikrobiologije i parazitologije, ravnateljicom Zavoda
za javno zdravstvo Međimurske županije.
– Antibiotici ili antimikrobni lijekovi su posebna skupina
lijekova koji ubijaju bakterije ili sprječavaju njihov rast. U
primjeni su relativno kratko, od četrdesetih godina prošlog
stoljeća. Prvi antibiotik, koji je otkriven i koji se počeo
koristiti je penicilin. Njegovim uvođenjem u medicinu došlo je do
značajnog smanjenja smrtnosti od, do tada, često smrtonosnih
bolesti kao što je upala pluća. U narednim desetljećima otkrivaju
se i druge skupine antibiotika s različitim mehanizmima
djelovanja na brojne bakterije. Antibiotici postaju nezaobilazni
za napredak brojnih grana medicine, kao što je transplantacijska
medicina, u liječenju onkoloških bolesnika, kod složenih
kirurških zahvata, u neonatologiji i kod mnogih postupaka
intenzivne medicine, pojasnila je prim.
Payerl-Pal, dr.med., specijalist medicinske
mikrobiologije i parazitologije.
VELIKA POTROŠNJA ANTIBIOTIKA U SVIJETU
Upotrebom antibiotika raste i njihova zloupotreba na način da se
koriste za liječenje virusnih infekcija, na koje nemaju nikakav
učinak, pojašnjava dr. Payerl-Pal te dodaje da nepotrebna i
prekomjerna upotreba antibiotika ostavlja posljedice, kako na
pojedinca tako i mnogo šire, na njegovu okolinu i cjelokupni
ekološki sustav.
– Neprimjerenom primjenom antibiotika raste njihov pritisak na
bakterijsku zajednicu u čovjeku, tzv. mikrobiom. To dovodi do
selekcije bakterija, što znači da prežive one bakterije koje
razviju otpornost na određeni antibiotik. Otpornost bakterija na
antibiotike je danas jedan od vodećih globalnih problema s kojim
se suočava svijet, posebno medicinska struka, naglasila je naša
sugovornica.
Potrošnja antibiotika u svijetu je prevelika, posebno u nekim
zemljama, nastavlja prim.dr. Payerl-Pal. U državama gdje se
propisuje malo antibiotika bakterije su sačuvale osjetljivost na
antibiotike i liječnici imaju na raspolaganju široki raspon
antibiotika za liječenje teških infekcija. Nasuprot tome, u
zemljama u kojima se troši puno antibiotika (u koje se ubraja i
Hrvatska) bakterije su u visokom postotku otporne na razne
antibiotike te za neke teške infekcije postoji oskudan izbor
antibiotika.
NA SJEVERU EUROPE TROŠI SE MANJE ANTIBIOTIKA
Obzirom na važnost antibiotika za cjelokupnu medicinu, svjetska
zajednica predvođena Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i
Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti (European
Center for Disease Prevention and Control, ECDC) čini velike
napore kako bi kontrolirala potrošnju antibiotika te svojim
odlukama i postupcima utjecala na njihovu visoku i neopravdanu
potrošnju.
Sve zemlje Europske unije, među kojima je i Hrvatska, imaju
obavezu praćenja potrošnje antibiotika na razini godine prema
propisanoj metodologiji, koja omogućava usporedbu ukupne
potrošnje antibiotika i prema pojedinim klasama antibiotika
između pojedinih zemalja, kao i trendove u potrošnji za svaku
pojedinu zemlju.
– Velike su razlike u potrošnji antibiotika između zemalja.
Zemlje na sjeveru i sjeverozapadu Europe troše manje antibiotika,
a među njima je Nizozemska s najnižom potrošnjom. Potrošnja
antibiotika u Nizozemskoj je trostruko niža od potrošnje u
Grčkoj. Povećanu potrošnju antibiotika prati i visoka otpornost
bakterija na antibiotike, tako da su zemlje s visokom potrošnjom
suočene s velikim problemima u liječenju ozbiljnih infekcija
uzrokovanih otpornim bakterijama, poglavito u bolnicama,
istaknula je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije.
MEĐIMURJE MEĐU REGIJAMA S NIŽOM POTROŠNJOM
ANTIBIOTIKA
– Hrvatska je po potrošnji antibiotika visoko pozicionirana među
europskim zemljama.
Razlike u potrošnji antibiotika između županija postoje i
vidljive su kroz rezultate praćenja potrošnje antibiotika u našoj
zemlji. Međimurska županija se ubraja u regije s nižom potrošnjom
antibiotika, slično kao i županije u našem okruženju, koje su
smještene na sjeverozapadu Hrvatske. Županije uz more su veći
potrošači antibiotika. Pripisuje se to, između ostalog, i razlici
mentaliteta ljudi na sjeveru i jugu.
Veliki porast potrošnje antibiotika dogodio se za vrijeme
COVID-19 pandemije, naročito u bolničkom sektoru, dodala je
prim.dr. Payerl-Pal.
Potrošnja antibiotika uvjetovana je brojnim čimbenicima. Važan
čimbenik je kvalitetna edukacija liječnika, dobra i točna
informiranost javnosti i kontinuirano provođenje edukacije
javnosti. U zemljama u kojima se aktivno i redovito provodi
bilježi se niža potrošnja antibiotika. Upravo iz tog razloga su
značajne javne kampanje koje utječu na javnost, a time i na
racionalizaciju uporabe antibiotika.
– 18.studeni proglašen je Europskim danom svjesnosti o
antibioticima kojim se skreće pažnja na pravilnu uporabu
antibiotika svim dionicima u propisivanju i potrošnji
antibiotika. Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnice,
ambulantno. Oko 75% ambulantne potrošnje otpada na liječenje
infekcija dišnih putova koje su najčešće uzrokovane virusima.
Davanje antibiotika ne pomaže u izlječenju, ali potiče razvoj
mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje nastanjuju
ljudsko tijelo i okoliš. Te se bakterije svakodnevno izmjenjuju
među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.
– Posebno je uočljiv porast ambulantne potrošnje antibiotika
tijekom zimskih kvartala u godini, u prvom i četvrtom, kada su i
najbrojnije virusne infekcije. To je vrijeme uobičajeno za pojavu
i širenje gripe koja je uzrokovana virusom gripe na kojeg
antibiotici ne djeluju. Oni ne mogu spriječiti gripu niti pomoći
u njezinom liječenju. Gripa se učinkovito može spriječiti
cijepljenjem, naglasila je prim. Payerl-Pal, dr.med.
OPREZNO S ANTIBIOTICIMA!
Antibiotike je važno uzimati prema uputi liječnika u dozi i
razmacima te onoliko dana koliko je propisano. Preporuka
liječnika se temelji na znanju o određenoj bakterijskoj bolesti
te kako ju najuspješnije liječiti. Nije mudro samostalno
skraćivati antibiotsku terapiju, već je važno voditi računa o
redovitom uzimanju.
Također, ključna je i uloga liječnika u propisivanju antibiotika.
Niz godina u Hrvatskoj su dostupne smjernice za pravilnu
dijagnostiku i liječenje najčešćih infektivnih sindroma kod djece
i odraslih. Smjernice su priredila stručna društva koja se bave
tom problematikom. Njihova je svrha pomoći liječnicima da
pravilno propisuju antibiotike, u skladu s recentnim spoznajama u
medicini.
– Najčešće bakterijske izvanbolničke infekcije su infekcije
mokraćnog sustava, a najčešći njihov uzročnik je bakterija E.
coli i to kod žena. Smjernice su putokaz kada i kako postaviti
dijagnozu i koji antibiotik upotrijebiti s ciljem da bude
učinkovit za pacijenta, a najmanje štetan za ostalu bakterijsku
floru, nastavila je prim. Payerl-Pal,dr.med.
– Od infekcija dišnog sustava najčešća bakterijska infekcija kod
djece vrtićke dobi je upala srednjeg uha, iako je i ona u većini
slučajeva uzrokovana virusima. U skladu sa smjernicama antibiotik
se propisuje samo za liječenje bakterijske infekcije i to prema
očekivanim uzročnicima te infekcije. Svake godine, osobito među
djecom predškolske i školske dobi beta-hemolitički streptokok
grupe A (BHS-A) koji je uzročnik grlobolje i/ili šarlaha uzrokuje
čak i pojavu epidemija, osobito u zatvorenim sredinama poput
vrtićkih grupa ili školskih razreda.
– Radi se o dobro poznatom uzročniku koji je nekada, osobito u
razdoblju prije antibiotika bio iznimno opasan uzrokujući smrtne
ishode ili teške posljedice po zdravlje. U današnje vrijeme
omogućena je brza i pouzdana dijagnostika, koja može pomoći u
razlučivanju radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji
dišnog sustava, s obzirom na to da su kod mnogih bolesnika
kliničke slike vrlo slične. Liječnik može uputiti pacijenta na
bris grla, na vađenje krvi te prema nalazima odlučiti o daljnjem
tijeku liječenja, dala je naša sugovornica.
Preporuča se pričekati 2-3 dana prije propisivanja antibiotika,
kaže prim. Payerl-Pal, te ponovno pregledati pacijenta ako to
njegovo stanje zahtijeva. Teško bolesnu osobu potrebno je odmah
uputiti u bolničku ustanovu na daljnju obradu i liječenje.
– Infekcija uzrokovana s BHS-A je samoograničavajuća bolest, koja
će proći ako pacijent i ne koristi antibiotik. Međutim, kako bi
se ubrzalo izlječenje uputno je propisati penicilinski antibiotik
uskog spektra. Radi se o bakteriji, koja usprkos dugotrajnoj
primjeni penicilina u njezinom liječenju nije razvila otpornost
na njega, stoga je i danas penicilin lijek izbora. U slučaju
alergije pacijenta na penicilin, prema stručnim preporukama
postoje druge vrste antibiotika koje se mogu upotrijebiti,
naglasila je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije.
Antibiotici širokog spektra nisu uvijek nužni i njihova uporaba
potiče otpornost na njih. Velike razlike u njihovoj uporabi među
različitim zemljama ukazuju na potrebu preispitivanja indikacija
za njihovu primjenu u mnogim zemljama pa tako i kod nas.
– Samoinicijativno liječenje antibioticima bez savjeta liječnika,
kao i pritisci pacijenata na liječnike za propisivanjem
antibiotika značajni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje
antibiotika. Svaka infektivna bolest ima svoj tijek koji se u
slučaju prave indikacije, korištenjem antibiotika može ublažiti i
olakšati. Uz to je iznimno važno strpljenje, uz potporne mjere u
liječenju poput mirovanja, dovoljnog unosa tekućine, snižavanja
povišene tjelesne temperature kako bi organizam uspješno
ozdravio, poručila je prim. Payerl-Pal.
ZNAČAJNA ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Otpornost bakterija na antibiotike jedan je od vodećih
javnozdravstvenih problema današnjice. Ako se nastavi s
potrošnjom antibiotika dosadašnjom dinamikom predviđanja su vrlo
nepovoljna. Do 2050. godine očekuje se da će infekcije uzrokovane
rezistentnim bakterijama biti vodeći uzrok smrti, što će iznositi
oko 10 milijuna smrtnih ishoda.
– Djelatnost Kliničke mikrobiologije Zavoda za javno zdravstvo
Međimurske županije iznimno je angažirana u očuvanju antibiotika
za buduće generacije. To se postiže i samom organizacijom rada
mikrobiološkog laboratorija, koji je dostupan svakodnevno svim
našim pacijentima (bolničkim i izvanbolničkim) tijekom cijelog
tjedna te provođenjem mikrobiološke dijagnostike u laboratoriju
koji niz godina mnogo ulaže u kvalitetu, odnosno u dobru
laboratorijsku praksu. Naš je mikrobiološki laboratorij jedan od
rijetkih akreditiranih laboratorija prema normi HRN EN ISO 15189
u Hrvatskoj sa stažom od 10 godina.
– Osim provođenja kvalitetne i pouzdane mikrobiološke
dijagnostike naši stručnjaci predvođeni liječnicama
specijalisticama kliničke mikrobiologije, provode i edukacije
zdravstvenih radnika, građana i posebno djece, putem stručnih
predavanja, javnih kampanja i priopćenja povodom Europskog dana
svjesnosti o antibioticima. Posebna pažnja posvećivana je
edukaciji odgojiteljica i odgojitelja iz dječjih vrtića u
Međimurju o najčešćim infekcijama u dječjoj dobi te pravilnoj
upotrebi antibiotika.
U dječjim vrtićima je promovirana i podijeljena slikovnica “Kako
je Ješko pobijedio prehladu” koju su osmislili Sven
Pal, dr.med., u to doba student medicine i Marta
Viduka. Djelatnici laboratorija sudjeluju i sudjelovali
su na različitim skupovima, a izdvojila bih: “Festival znanosti”
s temom antibiotici, od otkrića do suočavanja s problemom
otpornosti bakterija na antibiotike, “Dani predškolskog odgoja” –
edukacija namijenjena odgojiteljicama i odgojiteljima, na temu
Humana mikrobiota i utjecaj antibiotika na rezistenciju.
O važnosti očuvanja antibiotika za buduće generacije objavljuju
se tekstovi u javnozdravstvenim (Nove staze) i brojnim stručnim
časopisima, a ostvaruje se i suradnja s drugim medijima,
institucijama i udrugama putem kojih se širi znanje o ovoj važnoj
temi, naglasila je prim. Payerl-Pal, dr.med., ujedno i
voditeljica laboratorija Djelatnosti kliničke mikrobiologije.
EDUKACIJA KAO BITAN ČIMBENIK
– Svjesni smo da jedino kvalitetnom edukacijom građana i
zdravstvenih radnika možemo sačuvati djelotvornost antibiotika.
Razvojem svijesti i racionalnim pristupom u upotrebi antibiotika
možemo već danas učiniti mnogo za očuvanje te po mnogočemu
jedinstvene skupine lijekova, neophodne za dobrobit ljudi,
napredak medicine i očuvanje svih njezinih postignuća, naglasile
je prim. Marina Payerl-Pal, dr.med., specijalist medicinske
mikrobiologije i parazitologije te za kraj razgovora uputila
nekoliko važnih poruka vezanih uz upotrebu antibiotika.
– Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na
viruse. Većina infekcija gornjih dišnih puteva je izazvana
virusima te antibiotici ne mogu pomoći. Povišena tjelesna
temperatura je samo jedan od simptoma i ne znači da je potrebno
odmah primijeniti antibiotike. Mnoge virusne infekcije dišnih
putova imaju tešku kliničku sliku koja zahtijeva mirovanje,
simptomatsku terapiju, ali ne i antibiotsku terapiju. Nepotrebno
davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike
među našim “dobrim” bakterijama. Stoga je pranje ruku najbolji
način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom
na to da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili
kašljanjem zaražene osobe brzo padaju na površine i lako se dalje
prenose.
– Našim stavovima i promjenom ponašanja vezano uz korištenje
antibiotika kod svih dionika u procesu liječenja, utječemo ne
samo na sadašnjost, već i na budućnost te primjenu mnogih novih
dosega u medicini. Svatko od nas je odgovoran za očuvanje
antibiotika i njihovu učinkovitost u budućnosti. Jedan od
najučinkovitijih načina borbe protiv otpornosti bakterija na
antibiotike upravo je trajna edukacija, zaključila je prim.
Marina Payerl-Pal, dr.med., ravnateljica Zavoda
za javno zdravstvo Međimurske županije.