MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE

DEKAN KLOPOTAN ‘Budući MEV-ovci uskoro bi mogli studirati i digitalni marketing, strojarstvo i gastronomiju’

Nakon uspješne realizacije kapitalnog projekta, Centra održivog razvoja, MEV je partner u značajnom projektu LORI vrijednom gotovo 3 milijuna eura te je ponosni nositelj Erasmus+ Povelje

Nakon četiri izazovne, ali i uspješne godine, dekan
Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc.
Igor Klopotan u velikom se intervjuu osvrnuo na
buduće planove za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Međimurju.

Glavni cilj u budućnosti svakako je razvoj novih studijskih
programa koji će doprinijeti daljnjem pozicioniranju MEV-a kao
vodeće visokoškolske ustanove u ovom dijelu Hrvatske, ali i
revizija postojećih. Naime, kako bi Međimursko veleučilište
odgovaralo na trenutne potrebe tržišta rada kvalitetni studijski
programi prilagođeni izazovima današnjice su prioritet.

Iza aktualne uprave Veleučilišta brojni su realizirani
projekti čime Međimursko veleučilište postaje sve
prepoznatljivije u znanstvenom i obrazovnom smislu. Što biste
izdvojili kao najvažnije?

Na kraju prvog mandata na čelu Međimurskog veleučilišta u Čakovcu
želim s ponosom istaknuti sve uspjehe koje smo postigli
zajedničkim, nesebičnim i upornim radom i zahvaliti svima koji su
svojim predanim radom, dijeleći viziju napretka Veleučilišta,
doprinijeli pomacima prema kvaliteti, radu, kolegijalnosti,
znanstvenoj prepoznatljivosti i ugledu svih nas zajedno kao
kolektiva, naših studenata i lokalne zajednice koja nam daje
veliku potporu u radu.

Prije svega valja istaknuti da smo zajedničkim naporima i snagama
u lipnju 2020. dobili trajnu dopusnicu za studijski program
Održivi razvoj gdje je bila zabrana upisa i pismo očekivanja.
Izašli smo iz izvanredne akreditacije te brzo ušli u redovnu
akreditaciju cijele ustanove. U godinu dana značajno smo obnovili
knjižnični fond s novim knjigama, stručnim časopisima te
internetskim izdanjima udžbenika i skripta i gotovo sve
informatičke učionice.

Ipak, ono što posebno treba izdvojiti je uspješna realizacija
kapitalnog projekta, Centra održivog razvoja vrijednog 11,8
milijuna kuna. U njemu su smještena i opremljena 4 znanstvena
laboratorija – Biokemija okoliša, Održivi razvoj, Laboratorij
primijenjene automatike i Laboratorij proširene stvarnosti,
konferencijska dvorana i dvorana za sastanke.

Unatoč korona krizi u kojoj je bilo privremenog zatvaranja
poslovanja i ograničenja mobilnosti, MEV je uspješno obnovio i
opremio treću zgradu Veleučilišta, koja sve više preuzima svoju
ulogu u smislu odvijanja radionica, praktične nastave, redovite
nastave, studentskih konferencija, suradnje s gospodarstvom i rad
na novim projektima.

Kroz rad Centra održivog razvoja osigurana je
istraživačko-razvojna infrastruktura koja će poslužiti za
provedbu temeljnog industrijskog istraživanja, eksperimentalnog
razvoja i obrazovanja u području biokemije okoliša, održive
gradnje, primijenjene automatike i proširene stvarnosti te će se
pojačati suradnja između Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i
drugih istraživačkih institucija i gospodarstava.

Međimursko veleučilište u prošlom je razdoblju pokazalo
da odlično surađuje s raznim ustanovama na brojnim projektima. O
čemu je tu sve riječ?

Upravo tako. Međimursko veleučilište može se pohvaliti iznimno
dobrom i uspješnom suradnjom s jedinicama lokalne i regionalne
samouprave, javnim institucijama te ostalim visokoškolskim,
srednjoškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, ali i
gospodarstvenicima.

U prošlom razdoblju uspješno smo proveli projekt Mreža živih
dvorca, a u suradnji s lokalnom zajednicom i partnerima iz
gospodarstva uspješno smo prijavili još nekoliko projekata kako
bismo i u budućnosti osigurali financiranje istraživačkog dijela
COR-a.

Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnom zajednicom, partneri smo
na važnom projektu vrijednom 2,9 milijuna eura koji će dati
veliki doprinos u razvoju Centra održivog razvoja. Riječ je o
uspostavi Regionalnog znanstvenog centra za osnovnoškolski odgoj
i obrazovanje u STEM području – LORI koji će isto tako
doprinijeti i daljnjem razvoju cijelog Veleučilišta. Naime,
obrazovni programi koje ćemo izraditi će biti korišteni u svim
svjetskim centrima koji koriste metodologiju i koncept Newton
soba u učenju mladih. To je do sada najveći pojedinačni projekt
na kojem sudjeluje Veleučilište.

Valja spomenuti i pokretanje znanstvenog časopisa CRDJ s
međunarodnim uredništvom, koji je nakon dvije godine izdavanja
dobio financijsku potporu resornog ministarstva, te se očekuje
ulazak u najznačajnije svjetske znanstvene baze: WOS, Scopus i
Econlit.

Od prvog dana mandata postajemo partner na svim međunarodnim
znanstvenim konferencijama ESD – Economic and Social Development
te pozicioniramo Međimursko veleučilište u Čakovcu na međunarodnu
znanstvenu kartu. Naši zbornici radova sa konferencija iz 2020. i
2021. su indeksirani u Econlitu, a uskoro bi trebali biti i u
WOS-u. Partneri smo na konferencijama Entrenova koja je
indeksirana u Scopus i WOS, te na konferenciji RRT.

Osim suradnje s lokalnim institucijama i zajednicom,
treba spomenuti i međunarodnu suradnju i suradnju s
gospodarstvom. Koje biste ovdje projekte i aktivnosti posebno
naglasili?

Međimursko veleučilište nositelj je Erasmus+ Povelje u visokom
obrazovanju, koja nam pruža niz mogućnosti suradnje s visokim
učilištima i ostalim pravnim subjektima u Europi i šire.
Uključeni smo u projekte KA131 u okviru kojih sklapamo sporazume
s visokim učilištima u Europi, kao i projekte KA171 koji se
odnose na sve ostale zemlje svijeta. Imamo sklopljen čitav niz
sporazuma s veleučilištima i sveučilištima u cijeloj Europi,
surađujemo i s Egiptom te očekujemo i skoru suradnju sa
sveučilištem u Tbilisiju, u Gruziji. Trenutno provodimo tri KA131
projekta vrijedna preko 100 tisuća eura te dva KA171 projekta u
iznosu od 115 tisuća eura.

U prilog svemu navedenom govori i činjenica da je broj naših
studenata koji odlaze na Erasmus+ u porastu, a u prosjeku nam na
MEV po semestru stiže dvoje studenata. Dvanaest naših studenata
stručnog studija Računarstva i tri nastavnika sudjelovali su na
kratkom programu mobilnosti u Litvi gdje su u grupama, zajedno sa
studentima iz Grčke, Latvije, Njemačke i Litve izrađivali projekt
za pametne kuće.

Međunarodnu suradnju potrebno je kontinuirano graditi. Osim
programa mobilnosti studenata i zaposlenika, poticat će se i
pokretanje združenih studijskih programa s uglednim fakultetima i
veleučilištima u inozemstvu. Potrebno je uspostaviti više
partnerskih obrazovnih ustanova s kojima se može realizirati
mobilnost unutar uskog područja struke u području održivog
razvoja budući da je broj takvih institucija premalo zastupljen,
posebno u odnosu na institucije iz drugih studijskih programa na
Veleučilištu.

S obzirom da su studijski programi na veleučilištima okrenuti
tržištu rada, velik dio našeg budućeg rada bit će usmjeren na
jačanje suradnje s gospodarstvom kroz zajedničke projekte. Time
ćemo osigurati prepoznatljivost naših programa na tržištu rada,
ali i omogućiti lakše uočavanje nedostataka postojećih programa.

Suradnja s gospodarstvom jačat će se kroz sve razine rada
veleučilišta, od završnih i diplomskih radova studenata pa do
suradnje na zajedničkim znanstvenim i stručnim projektima.

Prošlo razdoblje obilježila je i odluka kojom se
izjednačavaju veleučilišta i sveučilišta. Što će ona značiti za
daljnji razvoj MEV-a i vaše studente?

U ovom mandatu smo uspjeli ispraviti nepravdu prema našim
studentima koji završavaju diplomske studije, i to prvenstveno
kroz rad u Vijeću veleučilišta na način da se 300 ECTS-a vrednuje
jednako kao i na sveučilišnim studijima.

Tako naši studenti nakon završenog diplomskog studija Menadžment
turizma i sporta postaju magistri ekonomije. Ono za što smo se
uspjeli izboriti je da sve visoke škole postanu veleučilišta,
odnosno da broj studijskih programa više nije ograničenje statusa
veleučilišta.

Na MEV-u čvrsto vjerujemo da će to doprinijeti većem interesu za
upis veleučilišnih studija, posebno uzimajući u obzir da su
studiji koje mi nudimo doista studiji budućnosti koji naše
studente odlično pripremaju za tržište rada.

Ipak, budući da pada broj upisanih u prve razrede osnovnih škola
čime pada broj maturanata, a time i pad studenata u cijeloj
Republici Hrvatskoj, to je izazov na koji moramo odgovoriti
iskorakom prema kvaliteti, projektima s gospodarstvom,
znanstvenim projektima i novim studijskim programima. Iako ne
možemo utjecati na sve manji broj maturanata, svakako možemo
postati konkurentniji u visokoškolskom prostoru Hrvatske.
Dugoročno, studente ćemo prije svega privući kvalitetnim
studijskim programima.

Tako smo u proteklom razdoblju radili i na uspostavi diplomskog
studijskog programa Računarstvo za koji je elaborat predan
Ministarstvu znanosti i obrazovanja na ocjenu. Napravili smo
manje izmjene na stručnom prijediplomskom studiju Računarstvo i
izradili nacrt promjena na stručnom prijediplomskom studiju
Menadžment turizma i sporta.

Koji su planovi za daljnji razvoj Veleučilišta?

U narednom razdoblju poseban naglasak stavit ćemo na pokretanje
novih studijskih programa, reviziju postojećih, povećanje broja
studenata, razvoj znanstvene djelatnosti i znanstvene i stručne
projekte.

Kvalitetni studijski programi preduvjet su daljnjeg razvoja i
napretka veleučilišta, pa je tako studijski program za diplomski
studij Računarstvo već spreman, u pripremi su i studij digitalnog
marketinga te zajednički studij strojarstva, a u planu su i
studijski programi održivog prometa i gastronomije.

Kako bismo privukli još veći broj studenata iznimno je važno
revidirati postojeće studijske programe s ciljem kvalitetnog
odgovora na trenutne potrebe tržišta rada. Izrađen je prijedlog
promjena studijskog programa Menadžment turizma i sporta koje
ćemo implementirati od iduće godine.

U novom mandatnom razdoblju u fokusu će biti i revizija studija
Održivog razvoja u suradnji s nastavnicima i stručnjacima iz
gospodarstva s ciljem povećavanja njegove prepoznatljivosti na
tržištu te usklađivanje studija Računarstva s potrebama na
tržištu rada.

Iako je veleučilište primarno usmjereno na struku, pozicioniranje
MEV-a kao znanstvene ustanove jedan je od razvojnih prioriteta.
Veliki iskorak napravili smo u tom smjeru pokretanjem
interdisciplinarnog znanstvenog časopisa CRDJ te financijskim
poticajima za doktorske studije i izbore u znanstvena zvanja s
čime ćemo nastaviti i u budućnosti.

Tu je i daljnji razvoj Centra održivog razvoja. Cilj nam je
uključiti četiri opremljena laboratorija koja pripadaju ili imaju
doticaj sa STEM područjem u međunarodnu istraživačku mrežu, ali i
svakodnevne aktivnosti Veleučilišta.

Prioritet u budućem razdoblju svakako su razvojno-istraživački
projekti. U planu je uspješna prijava barem jednog europskog
projekta godišnje koji će doprinijeti daljnjem razvoju
Veleučilišta i njegovoj prepoznatljivosti na ovim prostorima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije