U Međimurju je zabilježeno 16 vrsta komaraca, a u Hrvatskoj čak 52
Komarci su potencijalni prijenosnici zaraznih bolesti. Prema nekim podacima, sposobnost prijenosa zarazne bolesti svrstava ih među najsmrtonosnije životinje na svijetu.
Uslijed globalizacije i klimatskih promjena došlo je do njihovog rasprostranjivanja te je tako 2016. godine na našem području zabilježen azijski tigrasti komarac, a samim time javio se i rizik od pojave novih bolesti.
Svojim savjesnim i odgovornim ponašanjem svaki pojedinac može doprinijeti u borbi protiv komaraca, stoga je uloga svakog građana u provođenju mjera za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca izuzetno važna.
Upravo o temi komaraca razgovarali smo s Markom Klemenčićem, mag. sanit. ing, rukovoditeljem Djelatnosti zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
– Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) događaju se u vodi, dok je odrastao komarac leteći kukac. Cijeli razvojni ciklus, od jaja do odrasle jedinke, traje ovisno o temperaturi vode, približno tri ili četiri tjedna, a u ljetnom razdoblju pri visokim temperaturama potrebno je i manje od tjedan dana. Ovisno o vrsti, komarci se mogu razvijati u čistim i onečišćenim vodama, prirodnim i umjetnim staništima koja nastaju ljudskim aktivnostima, pojasnio nam je Marko Klemenčić, mag. sanit. ing..
VRSTE KOMARACA
Kako nastavlja dalje, u Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste komaraca, a u našoj županiji do sada je pronađeno 16 vrsta.
– Najčešće vrsta je Aedes vexans, vrsta koja spada u takozvane poplavne komarce te je vezana uz aktivnosti velikih legla (poplavne površine, močvarna područja). Pojavljuju se u velikom broju na početku sezone komaraca, između 4. i 6. mjeseca, te uzrokuju nemir među stanovništvom. Međutim, u ovo trenutku nemamo bolesti povezane s tom vrstom komaraca. Druga najčešća vrsta su nam takozvani urbani komarci ili komarci umjetnih legla i to najčešće Culex pipiens i Aedes albopictus (tigrasti komarac), rekao je Klemenčić te dodao da njih vežemo uz mala legla, kao što su kante i bačve s vodom u dvorištima i vrtovima, predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, neispravno skladištene gume, začepljeni slivnici i žljebovi, vaze na grobljima, nakupine vode na nepropusnim podlogama, neodržavane fontane i bazeni te slične nakupine vode.
MJERE SUZBIJANJA KOMARACA
Što se tiče mjera suzbijanja komaraca one mogu biti mehaničke, fizičke, biološke i kemijske.
– Mehaničke mjere može provoditi svatko od nas uklanjajući sva moguća mala legla komaraca u svojem okolišu. Iz tog je razloga bitna edukacija stanovništva provođenjem predavanja, distribucijom letaka i informacija na raznim web portalima o načinu razmnožavanja komaraca, te kako aktivno sudjelovati u smanjenju mogućih legla, naglasio je rukovoditelj Djelatnosti zdravstvene ekologije.
Za razliku od mehaničkih, fizičke mjere uključuju postavljanje prepreka komarcima za ulazak na pogodna mjesta za postavljanje jajašaca, kao što su poklopci na bačvama i spremnicima, mrežice na prozorima pa čak i stavljanje nekih vrsta ulja na vodene površine.
– Biološke mjere uključuju korištenje prirodnih predatora u vodenim nakupinama koje se hrane ličinkama komaraca, korištenje bioloških preparata poput BTI (Bacillus thuringiensis israelensis) koje onemogućavaju razvoj ličinki u vodi. Takve mjere u pravilu spadaju u ekološke načine suzbijanja te se preporučuju za korištenje u prirodnim staništima. Uz sve navedeno postoje i kemijske mjere koje uključuju biocide za suzbijanje komaraca od stadija larvi do odraslih komaraca. Suzbijanje ličinki koristi se za sva manja i veća legla komaraca (larvicidne mjere suzbijanja), dok suzbijanje odraslih komaraca (adulticidne mjere) najčešće obavljamo korištenjem toplih ili hladnih zamagljivača. Adulticidne mjere najčešće nisu selektivne te mogu imati štetni utjecaj na okoliš i ostale vrste insekata, pojasnio je naš sugovornik te dodao da ih iz tog razloga treba koristiti samo kao nadopunu larvicidnih mjera.
ZNAČAJNA ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije još od 2011. godine aktivno sudjeluje u provođenju edukacije u sklopu Kolegija gradonačelnika i načelnika općina, obavještavanjem o provedbi DDD mjera na području Međimurske županije. Prosljeđuje im se i Protokol postupanja za provedbu DDD mjera, te “Letak o važnosti i načinu suzbijanja komaraca” s naglaskom na larvicidno suzbijanje komaraca.
– Naime, općine i gradovi zakonski su obvezni osigurati mjere suzbijanja komaraca. Shvaćajući važnost suzbijanja komaraca i geografsku raznolikost područja Međimurja, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije od 2015. godine provodi Monitoring komaraca radi dobivanja informacija o vrstama i brojnosti komaraca radi lakše izrade Provedbenih planova DDD mjera za pojedine općine. U sklopu provedbe mjera koje osiguravaju općine i gradovi, Zavod provodi i nadzor nad korištenjem biocida u provedbi mjera suzbijanja komaraca. Naime, ove godine s početkom suzbijanja ličinki komaraca počelo se već u 4. mjesecu, a ovisno o količini padalina s mjerama se nastavlja i dalje, saznali smo od rukovoditelja Klemenčića.
BOLESTI KOJE PRENOSE KOMARCI
Bolesti koje prenose komarci spadaju u skupinu vektorskih zaraznih bolesti. To znači da se uzročnik bolesti određeno vrijeme nalazi u komarcu – vektoru, koji ga ubodom prenosi na čovjeka.
– Neke od bolesti koje prenose komarci su malarija, Denga groznica, Žuta groznica, Groznica Zapadnog Nila, Zika virusna infekcija, Chikungunya groznica… Na području naše županije proteklih godina imali smo sporadične slučajeve Groznice Zapadnog Nila. Bolest vežemo uz vrstu C. pipiens, a moguće i uz A. Albopictus stoga je važno konstantno praćenje populacije tih komaraca na području županije te provođenje mjera smanjenja mogućih legla tih komaraca u okolišu, rekao je Marko Klemenčić.
VAŽNA ULOGA STANOVNIŠTVA
Svojim odgovornim i savjesnim ponašanjem te aktivnim djelovanjem svaki pojedinac uvelike može pomoći u borbi protiv komaraca provođenjem nekih od mjera.
– Kao značajne mjere koje stanovništvo može provoditi naglasio bih uklanjanje svih izvora stajaće vode, što je najvažnije u borbi protiv komaraca, jer je ona neophodna za razvoj komaraca. Svi znamo da uništavanjem legla smanjuje se potreba primjene insekticida. Bitno je i uklanjanje različitih nepotrebnih predmeta i posuda u kojima se nakuplja voda, kao što su auto-gume, boce, limenke, igračke i druge vrste posuda. Potrebno je redovito, jednom tjedno, prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u uporabi i zadržavaju vodu, kao što su voda za zalijevanje vrta i cvijeća, ili ih zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom. Nužno je propisno odlagati krupni otpad na zato predviđena mjesta, ali i održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca, fontane, održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda, kao što su sustavi pitke vode, vode za grijanje i hlađenje, krovni oluci i kanalizacija, da se voda u njima ne nakuplja. Nadalje, vlasnici vulkanizerskih radionica i skladišta guma trebaju pravilno skladištiti stare gume slaganjem guma u oblik piramide, prazniti vodu iz guma, ili ih zaštititi nepropusnom folijom te prema potrebi provoditi dezinsekciju guma ako se u gumama nalaze ličinke komaraca, savjetovao je rukovoditelj Djelatnosti Klemenčić.
