U Međimurju je prije 163 godine prvi put fućnula cug mašina i to na pruzi koja je od Kotoribe preko Čakovca prolazila do Macinca
Samo trideset pet godina nakon otvaranja željezničkog prometa na
lokomotivsku vuču na svijetu u Engleskoj godine
1825., Kotoriba je kao prvo mjesto u Hrvatskoj dobila
željezničku prugu i to na današnji dan 24. travnja 1860.
Pruga je povezivala Veliku Kanižu u Mađarskoj s Pragerskim u
Sloveniji, a kroz Hrvatsku je od Kotoribe, preko Čakovca do
Macinca prolazila u dužini od 41 km. Radovi su započeli početkom
1857. godine, a najteži objekti na trasi bili su most kod
Kotoribe i Ptuja, te drenaža terena uz dravsku obalu kod Ormoža.
Tračnice su bile dopremljene čak iz Engleske.
U Hrvatskoj je gradnja pruge bila praćena velikim zanimanjem, a
tisak je Čakovcu proricao veliku budućnost, koja “će dati ime
svietu o Čakovcu samom i nam Hervatom u područje kojeg spada”.
Gradnja pruge napredovala je tako dobro da je završena godinu
dana i osam mjeseci prije roka. Pruga je službeno otvorena 24.
travnja 1860, ali su prvi vlakovi počeli prometati tek sedam dana
kasnije, 1. svibnja.
Prema jednom službenom izvješću od 30. studenoga 1860., dužina
pruge od Štajerske granice do Mure iznosi 6 milja i na pruzi
postoje ove postaje: Čakovec, Donji Kraljevec i Kotoriba, dnevno
prometuju dva mješovita vlaka u oba smjera. Promet putnika nije
velik, ali je zato promet robe i plodina velik, a on će se još
više razviti kada bude predana prometu pruga od Velike Kaniže do
Budimpešte. Tako je proradila prva željeznička pruga u Hrvatskoj,
koja je prolazila tek njezinim perifernim, najsjevernijim
dijelom.
Gradnjom pruge Kotoriba je dobila veću važnost, jer je odsada
prema njoj naginjalo veliko područje od Koprivnice, Đurđevca i
Virovitice. Iako je za Kotoribu pruga značila mnogo, ona ipak
nije Međimurje povezala sa Zagrebom, središtem Hrvatske, nego s
Velikom Kanižom, Mariborom, Ljubljanom i Trstom, Grazom i Bečom,
dok je Zagreb prugu dobio od Zidanog Mosta tek 1862. Pruga od
Velike Kaniže do Budimpešte otvorena je 1. travnja 1861.
Tako je Budimpešta dobila vezu s morem u Trstu, pa je Trst bio
Budimpešti 17 km bliži nego Beču. Planovi o tome da se Kotoriba
željezničkom prugom preko Kaki-nje na desnoj obali Mure poveže s
Legradom i njegovim brodskim pristaništem na Dravi nikad nisu
ostvareni, iako se trasa te pruge već počela graditi. Opširnije o
povijesti saznajte na kotoriba.hr.