Najčešća predodžba i idealizirana slika o čuvarima prirode glasi: To su oni koji obilaze prirodu, broje tratinčice, promatraju ptice i skupljaju smeće
Stvarnost pokazuje kako je sudjelovanje u istraživanju i praćenju stanja biljnih i životinjskih vrsta, tek jedan od poslova koji spadaju u djelokrug rada čuvara prirode.
Spašavanje labudova, mladih ptica, ozlijeđenih divljih životinja, uklanjanje invazivnih stranih vrsta, monitorinzi odnosno praćenje stanja biljnih i životinjskih vrsta te druge brojne druge aktivnosti obilježavaju terenski rad u proljetnim i ljetnim danima Službe čuvara prirode Javne ustanove „Međimurska priroda‟. Uz glavnog čuvara prirode Velimira Bašeka, posljednjih desetak dana brojne dojave primio je i na terenu prema njima postupio Antonio Krušelj, čuvar prirode i pripravnik za prstenovača divljih ptica. Velik broj intervencija između ostalog pokazatelj su kako žitelji Međimurja sve više brinu o živim bićima s kojima dijele životni prostor.
Zov prirode non-stop
Rendžer Antonio (rendžer je popularan naziv za čuvare prirode koji se udomaćio) iz dana u dan dokazuje kako čuvarska služba nema samo ured između četiri zida i kako radno vrijeme čuvara prirode nije osmosatno. Gotovo svakodnevno je na terenu, a intervencije se odrađuju i u danima vikenda, godišnjih odmora i blagdana. Kako lete ptice, tako leti i Antonio: od terena do terena, od dojave do intervencije. Jer, „majka priroda‟ ne poznaje čovjekov radni ili blagdanski kalendar. Kod nadzora i intervencija koristi terensko vozilo, a dio nadzora obavlja i uz pomoć plovila. Čuvarska služba osobito dobre odnose njeguje s komunalnim redarima općina i gradova, Policijskom upravom Međimurskom, HGSS Stanicom Čakovec, Lovačkim i Ribolovnim savezom, građevinskom inspekcijom (posebice kod nezakonite i ilegalne izgradnje), ekološkim udrugama i pojedincima koji imaju razvijen senzibilitet prema zaštiti prirode i očuvanju prirodne baštine. Uvijek je dobro ponoviti kako se samo suradnjom svih nadležnih institucija i pojedinaca može očuvati priroda kao zajedničko dobro i zalog za budućnost.
„Taxi za ptice‟
Samo u proteklih desetak dana zabilježeno je nekoliko odličnih primjera suradnje. Obitelj Tisaj iz Goričana dojavila je slijetanje crvenokljunog labuda na prometnicu u samom naselju, a čuvar prirode Antonio je u maniru „taxi‟ službe nestašnu pticu odvezao do njegovog prirodnog staništa i obližnjeg ribnjaka. Spašavao se i mladi sivi ćuk u Pribislavcu koji je ispao iz gnijezda. Nažalost ponekad treba intervenirati i kad je riječ o uginulim zaštićenim pticama ili drugim divljim životinjama. Ali, kao što ističe čuvar prirode Antonio, najljepši su dani kad nakon provedenog monitoringa spoznaš zanimljivosti kao što je bilo prilikom nedavnog prstenovanja mladih bijelih roda:
U samo jednom danu, na prstenovanju koje smo proveli u ponedjeljak 24. lipnja 2024. godine zabilježili smo 28 aktivnih parova na području Međimurja. Od toga čak 23 s mladim rodama. Imamo rekordan broj zabilježenih mladih bijelih roda u Međimurskoj županiji, sveukupno šezdeset mladih ptica. Zanimljivo je da su ovogodišnja tri mladunca u Donjoj Dubravi prve mlade rodice u tom naselju nakon više desetaka godina.
Zlikovci i mirotvorci
Mnogo radnih sati na terenu ovog proljeća međimurski čuvari prirode odrađuju na terenu obilazeći umjetna sunčališta gdje se neinvazivnom metodom izlovljuju crvenouhe ili žutouhe kornjače, koje su u našem kraju invazivne strane vrste. Dosad je više od 15 takvih kornjača opaženo, ulovljeno i odvezeno u novi dom, prihvatilište za crvenouhe kornjače u Posjetiteljskom centru Dravska priča u Noskovcima. U akcijama i intervencijama s „Zlikovcima u prirodi ‟ osobito je aktivna i Ivana Horvat, koja je kontakt osoba za dojave o crvenouhim kornjačama (095 307 11 07). Sve aktivnosti provode se s ciljem pomirbe predatorski nastrojenih crvenouhih i miroljubivih, domaćih (autohtonih) barskih kornjača.
Dojave na mrežnoj stranici
Međimurski čuvari prirode pozivaju sve koji na području Međimurske županije opaze problematiku iz domene zaštite prirode neka dojavu pošalju na službenu mrežnu stranicu Međimurske prirode. U prijavi uz fotografiju poželjno je dojaviti što više informacija kako bi čuvari prirode mogli postupiti po podnesenoj prijavi. Dojava se može direktno uputiti i na broj mobitela 095 904 43 64. Međimurski čuvari prirode interveniraju i djeluju na području cijele Međimurske županije. Imaju i svoj dan. Svjetski dan rendžera obilježava se 31. srpnja.
