U Nedelišću je radila i jedna od prvih tiskara u Hrvatskoj koju je vodila čakovečka obitelj Zrinski
Malo gdje siromašni težak koji nabija žuljeve trudeći se
prehraniti obitelj ima svoj spomenik.
U međimurskom selu Dunjkovcu u općini Nedelišće baš su
“skromnom i siromašnom, često prezrenom seljaku”, kako piše na
pločici od mesinga podno spomenika, podigli drveni kip nazvan
“Smoligar”.
Smoligari su bili prvi zanatlije u tom kraju koji su se
bavili izradom smoliga – drvca za potpalu vatre. Izrađivali
su ih od panjeva ili trčki borova i prodavali po Čakovcu,
Varaždinu i široj okolici. Danas to zanimanje više ne postoji,
piše Večernji list.
Platana od 35 metara
– Spomenik je postavljen 1999. godine, u povodu 740. obljetnice
naselja – kaže nam učiteljica koja je djeci u produljenom
boravku u područnoj školi pokazivala kip.
“Čez stoletja duga, žmehke smolige si nosil, truden po svetu
hodil, zimu jedvenu iz hiže tiral, ljudem si navek pomagal”,
napisao je u čast smoligaru književnik Zvonimir Bartolić. U
Dunjkovcu, jednom od 11 općinskih naselja, može se razgledati i
neobična zbirka “Štrekari”, po još jednom zanimanju. Štreka je
pruga, a štrekari su radili na najstarijoj željezničkoj
pruzi u Hrvatskoj, sagrađenoj 1857. godine, koja prolazi
Dunjkovcem. I danas tuda prolaze vlakovi, a u postaji i pokraj
nje mogu se razgledati razni predmeti i vozila. U susjednom
Črečanu nailazimo na stare kuće iz vremena Marije Terezije, od
kojih neke, nažalost, propadaju. Jednu je, na kućnom broju 87,
spasila Tatjana Šardi i u njoj uredila carstvo posvećeno
– pčelama. Nastavila je obiteljsku tradiciju.
– To je tradicijsko međimursko ruralno domaćinstvo,
zaklonjeno šumom i netaknutim starinskim livadama. Pažljivo i s
ljubavlju je restaurirana kuća s gospodarskim zgradama u sklopu
koje je i smješten naš stacionirani pčelinjak. To je oaza mira u
kojoj smo nedavno suprug i ja s djecom oplemenili ponudu s
mogućnošću apiinhalacija, udisanja zraka iz košnica pomoću
specijalnih dihalica. Za ljude koji imaju teškoća s dišnim
putevima radi se pod nadzorom liječnika. Moguće je i preventivno
boraviti dulje vrijeme u api komori, manjoj drvenoj prostoriji
koja je ispunjena zdravim zrakom oplemenjenim iz košnica, ali bez
izravnog kontakta sa pčelama – kaže Tatjana Šardi.
Apiterapija je kombinirano korištenje pčelinjih proizvoda
koje je kod nas u začecima, za razliku, na primjer, od Slovenije,
o čemu će se, najavljuje, govoriti i na obilježavanju Svjetskog
dana pčela 20. svibnja.
U Slakovcu smo prošli pokraj čige postavljene na izvoru pitke
vode. Radi se o drvenoj napravi za izvlačenje vode iz bunara koja
podsjeća na vrijeme kad pitka voda nije stizala iz slavina. U
Nedelišću, općinskom središtu uz cestu Čakovec – Varaždin, ponose
se više od 200 godina starom platanom. Javorolisna
platana (Platanus x acerifolia) spomenik je parkovne
arhitekture, a analizom je ove godine procijenjeno da je stara,
brat bratu, 213 godina! Prsni joj je opseg veći od šest metara, a
s 35 metara visine jedna je od najvećih platana u Hrvatskoj. U
selu je zovu “birov hrast”, premda nije riječ o hrastu, a birov
je nekad bila titula za seoskog starješinu pokraj čije je kuće
stablo raslo.
Klopka bečkog dvora
U Nedelišću je radila i jedna od prvih tiskara u Hrvatskoj koju
je od 1570. do 1586. godine vodila obitelj Zrinski. U njoj je
tiskan i “Decretum” Ivana Pergošića, najstarija hrvatska
knjiga na kajkavskom. Uz obitelj Zrinski u tom kraju veže se i
obelisk u Kuršanečkom lugu koji podsjeća na tragediju.
Tu je 1664. poginuo hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Nikola
Zrinski Čakovečki kojeg je tijekom lova napao vepar, iako su se
pojavljivale i teorije da je upao u smrtonosnu klopku koju mu je
postavio bečki dvor. Lugovi i šume mame u šetnju, posebno Čep,
šuma hrasta lužnjaka. Na području općine Nedelišće nekoliko
je ribnjaka i tridesetak kilometara biciklističkih staza
“Aqua, silva et valles” ili “Voda, šuma i doline”.
Mnogo je razloga za dolazak u Nedelišće, u kojem radi i
nacionalni gimnastički centar Aton. U Nedelišću se održavaju
Međimurske popevke, sajmovi Mesap, međunarodne izložbe malih
životinja na kojima se kočopere kokoši hrvatice, međimurske
kokoši, golubovi gušani, dravske guske i još deseci vrsta.
OCJENE
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 9
Gostoljubivost i susretljivost 8
Kvaliteta i raznolikost smještaja 8
Sadržaji za djecu 9
Biciklističke staze; rekreativni sadržaji 10
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 9
Izletišta 9
Autohtonost 8
Opći dojam 9
Ukupna ocjena 88
POREDAK
1. NEDELIŠĆE 88
2. VELIKA PISANICA 88
3. MARIJA GORICA 85
4. LOVINAC
5. ERNESTINOVO
6. MARIJA BISTRICA
7. DONJA VOĆA
8. KAPTOL
9. JASENOVAC
10. SV. PETAR U ŠUMI
11. VRPOLJE
12. BABINA GREDA
13. PODRAVSKE SESVETE
14. VOĆIN
15. KLANA
16. RAKOVICA