ZZJZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

ŠKOLA NEPUŠENJA Interes za prvi ciklus Škole nepušenja iznad očekivanja

Grupa broji 11 članova, u dobnom rasponu od 37 do 69 godina, s pušačkim stažem od 3 do 49 godina

U ožujku ove godine s radom je počela Škola nepušenja. Kako je pušenje prepoznato kao jedan od najvažnijih javnozdravstvenih prioriteta u Međimurskoj županiji, a unatrag nekoliko godina Zavod za javno zdravstvo bilježi učestalije upite i inicijative građana za programima odvikavanja od pušenja, potaknuti spoznajom da velik broj pušača tijekom svog pušačkog vijeka pokušava prestati s tom štetnom navikom pokrenut je program Škole nepušenja. 

Stoga smo porazgovarali s članovima tima stručnjaka koji su nam otkrili kako funkcionira jedna takva Škola, koje su dobrobiti prestanka pušenja, ali i ukazali na zabrinjavajuće podatke kad je riječ o ovoj štetnoj navici.

Škola nepušenja pokrenuta je u okviru Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Ova je Djelatnost među najmlađim utemeljenim djelatnostima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Nastala je 2010. godine proširenjem i nadogradnjom aktivnosti Centra za prevenciju ovisnosti koji je osnovan 1992. godine pri Međimurskoj županiji, a od 2003. godine je pripojen Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

U svom sastavu ima multidisciplinarni tim stručnjaka koji svaki sa svojim znanjima i vještinama pridonose prevenciji, ranom otkrivanju i što ranijem i učinkovitijem zbrinjavanju mentalnih problema, a posebno problema ovisnosti.

Tim stalno zaposlenih stručnjaka kojeg čine klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić, prof. psih., Nikola Petričević, magistar psihologije, Barbara Slaviček, mag. med. techn., Nikola Barat, bacc. med. techn. te Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, dodatno je osnažen vanjskim suradnicima: Živko Mišević, specijalist psihijatrije i subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti, Snježana Petek, dipl. soc. pedagoginja., Jelena Wranna Kovač, dipl. soc. pedagoginja i Genoveva Krsnik, mag. soc. rada.

S obzirom da mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema u svijetu i kod nas, zbog česte pojavnosti i velike učestalosti, čestog početka u mlađoj životnoj dobi, narušavanja kvalitete života, kako osobe s poremećajem, tako i njegove obitelji, Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje provodi sustavne aktivnosti s ciljem pomoći rizičnoj populaciji, oboljelima koji se susreću s ovim oblikom poremećaja duševnog zdravlja, a savjetodavnim radom nastoji se pružiti i pomoć i podrška njihovim obiteljima.

Pomoć ovisnicima o ilegalnim drogama već se preko 20 godina pruža kroz funkcioniranje tzv. Centra za ovisnosti, a od 2011. godine u okviru Djelatnosti otvoreno je i radi Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam u kojem se pomoć pruža osobama koje same, ili u svojoj obitelji imaju problem s prekomjernim pijenjem alkohola.

PUŠENJE KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM
Uz prekomjerno pijenje alkohola, i pušenje je prepoznato kao jedan od najvažnijih
javnozdravstvenih prioriteta u našoj županiji.

– Do sada su se naše aktivnosti najvećim dijelom odnosile na programe primarne prevencije od kojih je možda najznačajniji Trening životnih vještina koji se već sedmu godinu provodi za učenike 4., 5., 6. i 7. razreda u svim osnovnim školama u Međimurju.

Dugi niz godina u suradnji sa Školskim preventivnim programima, Županijskim povjerenstvom za suzbijanje ovisnosti, Županijskom ligom protiv raka te drugim suradnicima redovito smo obilježavali Svjetski dan nepušenja, a o štetnosti pušenja progovaralo se i tijekom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti.

Međutim, posljednjih smo godina imali učestalije upite i inicijative za programe
odvikavanja od pušenja od strane zainteresiranih građana, a preporuke za tim tipom aktivnosti stizale su i od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Ministarstva zdravstva.

Potaknuti spoznajom da veliki broj pušača tijekom svog pušačkog vijeka pokušava prestati pušiti, odlučili smo ove godine pokrenuti program Škole nepušenja. Naime, podatci govore da unatoč smanjenju prevalencije pušenja u razvijenim zemljama, pušenje još uvijek predstavlja glavni izbježivi čimbenik rizika za brojne bolesti i stanja koja su uzrok prijevremenog umiranja.

Istraživanja pokazuju da više od dvije trećine pušača želi prestati pušiti, a njih 50% to i pokuša barem jednom u životu, pojašnjava voditeljica Djelatnosti Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti.
– Poznato je i da oko 40% pušača pokuša prestati pušiti barem jednom svake godine (Cooper i sur., 2011.) te smo odlučili podržati takve odluke i olakšati ispunjenje tog cilja otvarajući Školu nepušenja, dodaje klinička psihologinja Berta Bacinger Klobučarić.

INTERES ZA ŠKOLU NEPUŠENJA IZNAD OČEKIVANJA

U ožujku ove godine pokrenut je prvi ciklus Škole nepušenja. Formirana je grupa podrške za koju se pokazalo da je najučinkovitija kad broji do 12 članova. Polaznici Škole u poslijepodnevnim se satima sastaju u prostorijama Zavoda, gdje dobivaju dragocjenu stručnu pomoć, a uvijek mogu zatražiti i individualni savjet stručnjaka.

– Pokazalo se da za prestanak pušenja mogu biti učinkovite kratke terapijske intervencije, savjet liječnika, individualne konzultacije, ali su još učinkovitije intenzivne intervencije kao što su grupna terapija, sa svrhom međusobnog pružanja podrške i dijeljenja iskustava. Za razliku od individualnog rada, članovi grupe se susreću s mišljenjima drugih, s njihovim različitim gledištima, stavovima, s različitim idejama. Vide druge u različitim fazama napretka i postizanja cilja što im može dati nadu u postizanje cilja. Grupni rad je efikasan jer predstavlja malu verziju vanjskog svijeta, kao svijet u malom, jer čovjek se ne može promatrati izolirano od odnosa u
kojima sudjeluje. Uključeni smo u mrežu odnosa kao članovi raznih grupa – od obitelji, do lokalne zajednice, pojašnjava klinička psihologinja Bacinger Klobučarić.

– Način rada Škole nepušenja temelji se na intenzivnoj početnoj pomoći u nastojanju prestanka pušenja. Tako se grupa prvi tjedan sastajala svaki dan, dakle 5 dana zaredom, u trajanju od 2 sata. Potom se grupa podrške sastaje jednom tjedno, također u trajanju oko 2 sata. Planirano je sveukupno 15 susreta. Polaznici Škole su upoznati sa štetnim učincima pušenja i prednostima prestanka, o simptomima ustezanja, ponuđene su im strategije za olakšavanje prestanka pušenja poput dnevnika praćenja pušenja i drugo, prorada identificiranih prepreka za prestanak, pronalaženje i jačanje motivacije, prorada alternativnih načina nošenja s emocijama koje vode u
pušenje, učenje o suočavanju sa stresom (neugodnim emocijama), učenje procesa donošenja odluka, kao i poučavanje niza tehnika opuštanja, usredotočene svjesnosti, kontrole emocija i misli, progresivne mišićne relaksacije (prema KBT modelu). Odmakom vremena prakticira se i normalizacija svakog recidiva i učenje iz tih situacija. Polaznicima se početno mjerila funkcija pluća, izmjeren je CO u izdahnutom zraku, dodaje naša sugovornica.

Kako dalje pojašnjava, važno je kod svakog susreta stalno održavati ozračje optimizma. U rad Škole uključeni su djelatnici Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, kao što su liječnica specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktolog, dva psihologa, medicinska sestra i medicinski tehničar, a planira se i sudjelovanje liječnice specijalistice epidemiologije te magistre nutricionizma.

– Interes za školu je iznad očekivanja. Ne radi se o navali, ali u usporedbi s informacijama iz drugih sličnih škola, zadovoljni smo. Grupa nam je početno brojila 11 članova, u dobnom rasponu od 37 do 69 godina, s pušačkim stažem u rasponu od 3 do 49 godina, po spolu podjednake raspodjele. Motivacija za dolazak na Školu i za prestajanje pušenja uglavnom je unapređenje zdravlja. Zasad je samo jedan član odustao. Rezultatima smo također vrlo zadovoljni. Četiri osobe su prestale pušiti, s očekivanim i ne presnažnim simptomima ustezanja, a ostali su značajno smanjili broj dnevno popušenih cigareta te se nalaze u procesu donošenja odluke o potpunom prestanku, otkriva nam klinička psihologinja.

Na pitanje je li bolje napraviti ‘rez’ i naglo prestati pušiti ili pak postupno smanjivati broj cigareta klinička psihologinja Bacinger Klobučarić odgovara kako je stopa prestanka pušenja kod postupnog smanjivanja broja cigareta značajno niža (prema recentnim medicinskim časopisima i bazama referencija bioznanstvenih i biomedicinskih tema, kao što su Tobacco Induced Diseases, PubMed), no dodaje kako mnogi u pokušajima prestanka pušenja, započnu smanjivati, što je dio pripreme za donošenje konačne odluke da se napravi ‘rez’.


GOTOVO 36% MLADIĆA I 40% DJEVOJAKA DRUGIH RAZREDA SREDNJE ŠKOLE SU PUŠAČI

Rezultati istraživanja koje je 2019. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Institutom za društvena istraživanja “Dr. Ivo Pilar” pod nazivom “Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj” pokazuju da 38,4% odraslih puši.

Najveći broj pušača je u dobi između 25 i 35 godina (43,6%), a muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).

Obolijevanje i smrtnost najizraženiji su u srednjoj i starijoj odrasloj dobi, ali se navike pušenja najčešće razvijaju i stječu u adolescentnoj dobi. Iako ESPAD istraživanje pokazuje trend smanjenja prevalencije pušenja među šesnaestogodišnjacima, Hrvatska je još uvijek pri vrhu ljestvice prema prevalenciji svakodnevnog pušenja i pušenja u posljednjih 30 dana, među zemljama uključenim u to istraživanje. Prema podacima Istraživanja o stavovima i navikama vezanim uz korištenje sredstava ovisnosti među djecom i mladima u Međimurskoj županiji (2013.), svakodnevno puši 1,8% dječaka i 0,5% djevojčica 7. i 8. razreda osnovne škole, te 18,1% mladića i 18,4% djevojaka 2. razreda srednje škole.

Povremenih je pušača u ispitanih dječaka osnovne škole 3,8%, a u srednjoj školi 17,6%, a djevojčica 3,1% u osnovnoj školi te 21,1% u srednjoj školi. Tako možemo u kategoriju pušača (svakodnevnih i povremenih) svrstati
5,6% dječaka i 3,6% djevojčica 7. i 8. razreda osnovne škole te čak 35,7% mladića i 39,5% djevojaka 2. razreda srednje škole.

DOBROBITI PRESTANKA PUŠENJA

Uobičajeno je mišljenje da je potrebno proći mnogo vremena kako bi se osjetile prednosti prestanka pušenja. No, istina je da zdravstvene koristi nepušenja nastupaju vrlo brzo nakon zadnje popušene cigarete te su sve veće kako vrijeme prolazi, otkriva nam magistar psihologije Nikola Petričević.


– Već nakon 20 minuta od prestanka pušenja smanjuju se brzina otkucaja srca i krvni tlak, nakon 12 sati razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu, a razina kisika raste, a nakon jednog dana počinje padati rizik od srčanog udara. Nakon 2 dana počinje se pojačavati osjet njuha i okusa, nakon 3 dana disanje postaje lakše, a razina energije se povećava, a nakon 2-12 tjedana poboljšava se cirkulacija te raste plućna funkcija. Nakon 1-12 mjeseci pluća se počinju čistiti, a kašalj i otežano disanje se smanjuju, naglašava Petričević.

Nadalje, nakon jedne do dvije godine rizik od srčanog udara drastično pada, nakon 5 do 10 godina rizik od karcinoma usne šupljine, grla i grkljana upola je smanjen, a smanjuje se i rizik od moždanog udara. Nakon 10 godina rizik od karcinoma pluća je upola manji u odnosu na pušače, a znatno je smanjen i rizik od karcinoma mokraćnog mjehura, jednjaka, bubrega i gušterače.

Nakon 15 godina rizik za koronarnu bolest srca ili karcinom gušterače je gotovo
jednak kao kod nepušača, dok je nakon 20 godina rizik od smrti uzrokovane bolestima pluća i gušterače gotovo jednak kao kod osoba koje nikad nisu pušile.

Kako dalje pojašnjava magistar psihologije Petričević, ovisno o životnom razdoblju u kojem se prestanu pušiti cigarete, očekivana životna dob se povećava za 3 do 10 godina.

Što se pušači ranije ostave cigareta, to se više povećavaju šanse za duljim životom.
– Također, odvikavanje od cigareta donosi prednosti u obliku boljeg osjeta (vida, njuha i okusa), zdravije kože, ljepšeg osmijeha i općenito boljeg imunološkog sustava. Nepušenje dovodi do boljeg zdravlja bivših pušača, ali i zdravlja osoba koje su s njima u kontaktu. Prestanak pušenja pozitivno utječe ne samo na tjelesno, nego i na mentalno zdravlje te je povezano sa smanjenjem razine depresivnosti, anksioznosti i stresa, ali i pozitivnijim raspoloženjem i boljom kvalitetom života. Usto, pušenje je skupo, a cijene cigareta stalno rastu. Prestankom pušenja
štedi se novac koji se može iskoristiti na korisnije i zdravije načine, dodaje Petričević.


‘VEZA IZMEĐU ČOVJEKA I CIGARETE JE DIREKTNA I STRASTVENA – ONA IZGORI ZBOG NJEGA, A ON UMIRE ZBOG NJE…’

Mnogi pušači žele prestati pušiti, ali smatraju da je prestanak pušenja previše težak. No, uz prave informacije i podršku mogu i hoće uspjeti. Nije važno koliko dugo je netko pušač i koliko cigareta dnevno popuši, zdravstvene dobrobiti prestanka pušenja su goleme, i za ljude koji puše tek nekoliko godina, i za ljude koji to rade cijeli život.
“Pušenje je skupo, a to plaćate svojim izgledom i zdravljem”, smatraju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a netko je na FB-u napisao: “Veza između čovjeka i cigarete direktna je i strastvena. Ona izgori zbog njega, on umire zbog nje…”

– Ovisnost o pušenju jedna je od najjačih vrsta ovisnosti. Kada se osoba jednom navuče, nije lako prestati. Ali je moguće i potrebno prestati. Kako bi se to postiglo svakoj osobi treba pristupiti individualno, bez osuđivanja i kritiziranja, razumijevajući njene razloge zbog kojih je počela pušiti i ostala pušač, te ohrabrujući i osnažujući tu osobu kako bi ojačala svoje motive za prestanak i donijela pravu odluku. Mladima pak poručujemo da izbjegavaju eksperimentiranje s cigaretama jer nema sigurnog načina korištenja nijednog sredstva ovisnosti pa tako ni cigareta.

Ubrzo se izgubi kontrola i cigareta počne kontrolirati onoga koji ju drži, složile su se dr. Uvodić- Đurić i klinička psihologinja Bacinger Klobučarić.

PRAVO VRIJEME ZA PRESTANAK PUŠENJA JE – SADA!

– Našim sadašnjim i budućim polaznicima škole poručujemo da je sada pravo vrijeme za dobre odluke i prestanak pušenja. Mislite pozitivno, svoju energiju usmjerite na traženje načina i putova za prestanak pušenja. Napravite dobar plan, sami ili uz pomoć stručnjaka, te osigurajte sebi podršku svojih bližnjih, svoje okoline i društva te podršku grupe osoba s istim motivom i željom za prestanak pušenja. Dobro je okrenuti se zdravim stilovima života, posvetiti se pripremanju zdravih obroka, boraviti u prirodi, kretati se, vježbati i uživati u čistom zraku.

Uklopite u svoju dnevnu rutinu vrijeme za opuštanje i vježbe relaksacije, družite se s prijateljima bez da dimom cigarete zamagljujete vidike sebi i njima, poručuje dr. Uvodić-Đurić te dodaje da je Škola nepušenja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije besplatna i dostupna svim osobama koje su motivirane prestati pušiti, a zainteresirani se mogu prijaviti na telefone: 099 494 5710 ili 098 242 877 ili na e-mail: prevencija.ovisnosti@zzjz-ck.hr

Kako bi osjetili djelić atmosfere iz Škole nepušenja Zavoda za javno zdravstvo s nama supodijelili pjesmu jedne od polaznica:

Č ujte i počujte jer daje se na znanje,
krenula je škola za nepušenje – više! (ili barem manje).
Kandidati došli, svi u krugu sjede,
Zavod za javno zdravstvo vodi nas do pobjede.
Cigarete brojimo; treba li mi ova?
Slušamo predavanja otvarajući oči kao sova.
Učimo na sebi, učimo s njima,
sve u smjeru jednog cilja: ZA život bez dima.

Svrha se uspostavila, nabrusili se živci,
odluke su se donosile plešući na žici.
Ogledna smo grupa, nas 11 lica,
brižno skrivamo da je malkoc neudobna stolica.
Osmijeh ovdje, briga tamo,
od pet do sedam sati brzo proleti – to već unaprijed znamo.
Prvi je dan prošao, dala su se obećanja,
sve u svemu, dobro je, šuti, ali do prvog svitanja.
Isplivale su glavobolje, sve što u jedan dan stane,
spas se tražio u iskustvu onoga s lijeve strane.
Skupa smo popušili preko stotinjak godina,
namigujemo i plješćemo kao kakva rodbina.
Ima nas hrabrih, ima onih koji se boje,
svima se tisuću misli u glavama roje.
Kako ću ja sad to, kamo ću s rukama,
tijelo i glava na ozbiljnim su mukama.
Da je prestati pušiti lako, prestao bi svatko,
svi smo u istoj kaši – obrnuto i naopako.
Vjerujemo stručnjacima da znaju što rade –
da ćemo do kraja škole ispisivati balade.
Mojih PET MINUTA novi je moto,
samo ga treba progurati pošto-poto.
Nema više kutija, upaljača i bedaka,
kreće drugačiji život vrijedan zraka, mira i žvaka!
ožujak 2023.

Lidija Jurak

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije