kako živjeti duže

‘Studija na stogodišnjacima je nacrt kako možemo živjeti zdravije i produktivnije’

Također, kažu istraživači, kod stogodišnjaka su primijetili i promjene i u mijeloidnim stanicama koje potječu iz koštane srži.

Ljudski se životni vijek u Europi u posljednjih 60 godina povećao
za otprilike dvije godine, a s obzirom na medicinska i druga
postignuća, očekuje se da vijek življenja nastaviti rasti na
globalnoj razini, te da će se u sljedećih 50 godina broj
stogodišnjaka povećat za lak 30 puta. U posljednjih se 20 godina
na primjer brojka ljudi koji dožive 100 udvostručila,
a znanstvenici Sveučilišta u Bostonu i Medicinskog centra
Tufts su; u traganju za ‘izvorom
mladosti’; analizirali DNK i stil života sedam
stogodišnjaka.

Uglavnom su proučavali njihove mononuklearne stanice; široku
kategoriju imunoloških stanica u krvi; a utvrdili
su da svi imaju  visoko funkcionalan imunološki sustav
koji se godinama uspješno borio protiv mnogih bolesti i
oporavljao. Svoju su studiju objavljivi prošli tjedan u
časopisu eBioMedicine.

“Sakupili smo i analizirali ono što su, prema našim saznanjima,
najveći zajednički faktori koje dijele stogodišnjaci”, objasnio
je autor studije Stefano Monti, izvanredni profesor medicine
sa Sveučilišta u Bostonu. Iako, kaže on, naša sposobnost da se
prilagodimo i odgovorimo na nove infekcije obično s
godinama opada I imunološki sustav slabi, ovo je
istraživanje pokazalo da to kod stogodišnjaka nije slučaj.

“Imunološki profili koje smo kod njih promatrali potvrđuju niz
godina izloženosti infekcijama i sposobnost oporavka od njih, te
podupiru hipotezu da stogodišnjaci kroz život stekli
faktore koji povećavaju njihovu sposobnost oporavka”,
rekla je viša autorica Paola Sebastiani, ravnateljica
Tufts Centra. Naime, njihovi nalazi pokazuju da se udio limfocita
(vrsta bijelih krvnih stanica) u PBMC-ima stogodišnjaka smanjuje
u usporedbi s mlađim ljudima, ali da dolazi i do pozitivnih
promjena u njihovom imunološkom sastavu.

Također, kažu istraživači, kod stogodišnjaka su
primijetili i promjene i u mijeloidnim stanicama koje
potječu iz koštane srži.

“Stogodišnjaci i njihova iznimna dugovječnost pružaju nam ‘nacrt’
kako bismo svi mogli živjeti produktivnijim i zdravijim životom.
Nadamo se da ćemo nastaviti učiti o otpornosti na bolesti i
produljenju životnog vijeka ljudi,” rekla
je Sebastiani, a kaže i kako stogodišnjake
zaobilaze standardne bolesti, kao što su rak i bolesti
srca.

To je inače potvrdilo i istraživanje koje je 2014.
godine proveo londonski King’s college, a koje
je pokazalo da 28 posto umrlih između 100 i 115
godine umire od starosti, dok je drugi najčešći razlog smrti
infekcija poput upale pluća. Studija je temeljena na analizi
36 tisuća smrtovnica, a pokazala je da ljudi u toj dobi jako
rijetko umiru od raka, samo 5 posto, a od bolesti srca
osam posto. Za usporedbu, rak i bolesti
srca najzastupljeniji su uzroci smrti među umrlima između 80
i 84 godine života.

“Stogodišnjaci nadžive kronične bolesti, ali su posebno
osjetljivi na razne infekcije koje mogu biti pogubne”, rekla je
tada voditeljica istraživanja dr. Catherine Evans.

Preporučeno
Najnovije