Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ipak je otkrio da pada smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te od raka dojke i kolorektalnog karcinoma. Hrvatska također prva u svijetu uvodi nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma, a radi se i na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca
Kakvo je zdravlje Hrvata? Kraće živimo od prosjeka EU i imamo
visoku smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti.
Upozorio je na to ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
(HZJZ) Krunoslav Capak u povodu obilježavanja Svjetskog
dana zdravlja, 7. travnja.
Prednjačimo u pušenju, pijenju alkohola, pretilosti i nismo
tjelesno aktivni, upozorio je Capak na konferenciji za novinare u
Ministarstvu zdravstva, održanoj ususret Svjetskog dana zdravlja.
“Na drugom smo mjestu po indexu tjelesne mase (BMI), gora od nas
je samo Malta. Po udjelu pušača blizu smo vrha EU, isto tako i po
udjelu ljudi koji piju alkohol”, rekao je Capak o rizičnim
faktorima za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.
Kao dobre vijesti naveo je pad smrtnost od kardiovaskularnih
bolesti, zatim pad mortaliteta od raka dojke i od kolorektalnog
karcinoma.
Kako bi se stanje poboljšalo, radit će se više na prevenciji i
ranom otkrivanju bolesti. U pripremi je testna faza programa za
rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije te je već počelo
vađenje krvi budućim prvašićima.
Prvi uvodimo program ranog otkrivanja melanoma
U tijeku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine,
Hrvatska će uskoro, prva u svijetu, uvesti nacionalni program za
rano otkrivanje i prevenciju melanoma, a radi se i na programima
ranog otkrivanja raka prostate i želuca.
Nakon privremenog zaustavljanja ponovno se pokreće i Nacionalni
program ranog otkrivanja raka vrata maternice s novom
metodologijom.
U sklopu reforme zdravstva, uvode se preventivni zdravstveni
pregledi, koji će biti besplatni za sve građane i provodit će se
u domovima zdravlja, rekao je Capak.
I ministar zdravstva Vili Beroš kao prioritet istaknuo
je smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti.
“Procjenjuje se da je u ovom trenutku čak 93 posto smrtnosti u
Hrvatskoj uzrokovano kroničnim nezaraznim bolestima. Najvišu
incidenciju imaju bolesti srca i krvnih žila, slijede karcinomi,
ozljede i mentalne bolesti”, naveo je ministar.
U 2021. od raka je umrlo 13.206 soba, odnosno 7585 muškaraca i
5621 žena.
Beroš je upozorio i da su mentalni poremećaji razlog najduljih
hospitalizacija u dobi od 20 do 59 godina, što ih svrstava među
vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovništva.
Provođenje preventivnih nacionalnih pregleda
Istaknuo je da će provođenje preventivnih nacionalnih pregleda
pomoći ranom otkrivanju bolesti i boljim ishodima liječenja.
Vodeći uzrok hospitalizacija – mentalni poremećaji uzrokovani
alkoholom.
Danijela Štimac Grbić iz Odjela za mentalno zdravlje i
prevenciju ovisnosti HZJZ-a naglasila je da je mentalno zdravlje
bilo jedan od vodećih problema u Hrvatskoj prije pandemije, a
nakon pandemije postalo je prioritet.
Prema pokazateljima HZJZ-a, mentalni poremećaji uzrokovani
alkoholom već desetljećima su vodeći uzrok hospitalizacija, na
drugom je mjestu shizofrenija, slijede depresija i PTSP.
Više samoubojstava
“Stope samoubojstava u RH su veće od prosjeka EU, najveće su
stope smrtnosti od samoubojstava u dobnoj skupina preko 65 godina
i to posebno u Krapinsko-zagorskoj županiji što se povezuje sa
štetnom konzumacijom alkohola”, rekla je Štimac Grbić.
Upozorila je i da je 80 posto hospitaliziranih zbog mentalnih
bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem, što govori da je
izostalo rano prepoznavanje na razini primarne zdravstvene
zaštite i adekvatno liječenje na toj razini ili u izvanbolničkim
uvjetima.
Prepoznavanje i pravovremeno liječenje jedan je od prioriteta
strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030., koji je
usvojen u studenom prošle godine.