Danas je spomendan Isusove muke i smrti, posti se i ne radi ništa bučno i glasno
Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i
smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se
kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude,
muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga
trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom
subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu
žrtvu.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk
okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio
Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je
Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje
obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj
muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu,
na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i
oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj.
njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine,
žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim
Učiteljem.
Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve
osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina
obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok
post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva
puta nešto pojede.
U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah,
suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i
makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri,
Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a
posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.