Teško ga je i vidjeti, a kamoli snimiti
No ljubiteljica prirode i amaterska fotografkinja koju smo u našem tjedniku ne tako davno već predstavili kao osobu koja ide u lov naoružana fotoaparatom, Kristina Poljak iz Svete Marije, proteklih je dana uspjela ovjekovječiti jedinku zlatnog čaglja.
O bliskim susretima s predatorom o čijem se prisustvu u Međimurju ne zna mnogo, Kristina je rado progovorila:
– Ove sam fotografije snimila na obali Drave između Svete Marije i Donjeg Vidovca. Prije sam čaglja vidjela kod Donjeg Mihaljevca te još jednog na području Kotoribe, no nikad ovako velikog kao sad. Bilo je oko 8.30, a na lokaciji sam čekala oko sat vremena. I onda se pojavio. U jednom je trenutku munjevitom brzinom preletio i zec za kojim je čagalj krenuo, no pobjegao mu je. Zec je uvijek brži (smijeh).
Kratko je vrijeme čagalj još gledao prema grmlju u kojem je nestao zec, vjerojatno očekujući da će ga opet ugledati i nastaviti lov, no onda se prebacio na ribolov. Zaista nevjerojatnom brzinom uhvatio je ribu i počastio se.
Nije ga bilo teško snimiti, samo je bitno reagirati odmah. Žao mi je što u kadar nisam uspjela uhvatiti i zeca. Veći je problem uopće ugledati čaglja. Primjerice, znam da se kreću i u čoporima, ali čopor nisam nikad vidjela. Isto tako, čaglja nikad nisam uspjela ugledati tijekom zime, govori Kristina. – Nisam, samo sam bila uzbuđena, navala adrenalina, odgovara na naše pitanje je li osjetila strah s obzirom da se ipak radi o predatoru.
Koliko ih ima?
Čagalj inače pripada porodici pasa. Najbliži mu je srodnik vuk, a struka čagljeve opisuje kao izrazito inteligentne životinje. Nedavno je objavljena izjava profesora s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Krešimira Krapinca da su čagljevi prije koju godinu u Međimurje i Podravinu došli iz Mađarske, gdje su se prethodno proširili iz Bugarske, no međimurski fotograf Josip Horvat Majzek kaže da je nevjerojatan podatak da hrvatska znanost, mjerodavne institucije te mediji nisu sve do 2018. godine nigdje spominjale prisutnost tog predatora na području Međimurske županije, a on je tu prisutan više od 20 godina…
U svakom slučaju, predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije Ljubomir Grgec upozorava da već duže vrijeme čine štetu srnećoj divljači, dok prirodnog neprijatelja nemaju te da su se u međuvremenu iz donjeg proširili i u središnje, pa i gornje Međimurje.
Županijskoj Javnoj ustanovi Međimurska priroda poslali smo upit postoje li ikakve procjene o tome koliko jedinki čagljeva obitava na području Međimurja, no do zaključenja ovoga broja odgovor nismo dobili.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3604
