Proljetna škola školskih knjižničara (PŠŠK) predstavlja najvišu razinu usavršavanja školskih knjižničara u Republici Hrvatskoj i broji 36. godinu postojanja
Ove je godine po prvi put održana u Međimurju, na najsjevernijoj točki Hrvatske, u Toplicama Sveti Martin.
Na trodnevnom se skupu okupilo 300-tinjak knjižničara koji su “potegli” iz svih krajeva Lijepe Naše, uključujući Dubrovnik, Vukovar, Istru.
Tema ovogodišnjeg skupa bila je Pluralizam u školskoj knjižnici – bogatstvo različitosti.
Međimurci su se, kako to nalaže naša tradicija, pokazali kao odlični domaćini. Program su otvorili Brass kvintet i solopjevačice Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, učenica Osnovne škole Sveti Martin na Muri Chriztel Renae Aceveda, poznata i kao pobjednica hrvatskog Supertalenta, Kulturno-umjetnička udruga “Veseli Međimurci” Čakovec i predstavnici Zrinske garde Čakovec. Sudionicima su se u ime domaćina obratili ravnateljica OŠ Sveti Martin na Muri, ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec i načelnik Općine Sveti Martin na Muri.
Osim što su sudjelovali u stvaranju kulturno-umjetničkog programa, članovi Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara, Međimurske županije sudjelovali su u radu Organizacijskog povjerenstva, Povjerenstva za odabir radionica, predavanja i primjera dobre prakse, kao predavači, predstavili su primjere dobre prakse, sudjelovali kao moderatori programa i najavljivači, vodili su računa o tehnici, fotografijama, prostoru.
Tijekom stručnog skupa provedene su tri vrste aktivnosti – plenarna / pozvana predavanja, radionice i predstavljanje primjera dobre prakse.
Plenarna predavanja održali su renomirani stručnjaci iz knjižničarske struke, područja odgoja i obrazovanja te neizostavne i sveprisutne umjetne inteligencija i robota.
Sudjelovanjem na radionicama, kao odličnim prilikama za stjecanje novih vještina i razvijanje kreativnih pristupa u radu s učenicima, knjižničari su razmjenjivali ideje i praktične primjere. Primjeri dobre prakse služe dijeljenju informacija o uspješnim projektima i inovativnim pristupima u radu knjižnica te omogućuju inspiraciju i razmjenu ideja i iskustava među kolegama.
U slobodno vrijeme (kojeg je bilo zaista malo) knjižničari su mogli uživati prošetati do lokalnih vinarija i kušati odlična međimurska vina i specijalitete.
Dr. sc. Mihaela Banek Zorica u svojem je izlaganju istaknula da upravo knjižničari među prvima prihvaćaju (nove) tehnologija i prvi su u svemu. Prvi su bili u pretraživačima i podučavali učenike kako ih koristiti, prvi su radili predmetne sustave na internetu, taksonomije i taksonomski pristup internetu, među prvima su koji ističu važnost i podučavaju informacijskoj i medijskoj pismenosti. Sve stvari koje se danas vežu uz umjetnu inteligenciju zapravo su stare i knjižničari odavno barataju njima. Samo je jedna stvar nova – brza obrada podataka.
I umjetna inteligencija i knjižničari igraju ključnu ulogu u organizaciji informacija, a korisnicima omogućuju lakši pristup znanju – knjižničari preko bibliotečnih resursa, a umjetna inteligencija pretragom i obradom informacija na internetu ili u bazama podataka.
I knjižničari i umjetna inteligencija rade na tome da informacije učine pristupačnijima za široki spektar ljudi, čime podržavaju demokratizaciju znanja. Knjižničari pomažu u filtriranju relevantnih materijala i informacija, što je paralela s AI sustavima koji koriste algoritme za filtriranje i preporuku sadržaja. I knjižničari i AI sustavi moraju redovito ažurirati svoje zbirke i baze podataka kako bi informacijama osigurali da ostanu relevantne i točne.
Zato, budite mudri! Neka vam knjižnica postane omiljeno mjesto, a knjižničar najbolji prijatelj.