- Na području Međimurja u prosjeku se godišnje posadi 100.000 sadnica, i to uglavnom hrasta lužnjaka, bukve, voćkarica i domaće topole - rekao je upravitelj Šumarije Čakovec Benjamino Horvat
21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma. Prilika je to da se podsjeti na vrijednost šuma, kao i važnost njihove zaštite. Šume su zaslužne za čisti zrak, tlo i vode, sprječavaju eroziju te ublažavaju klimatske ekstreme, kao prirodne energane opskrbljuju nas drvom, a usto su i dom mnogim živim bićima kojima daju hranu i lijek.
Koliko je Međimurje prekriveno šumama, kako se njima gospodari, donosi li Šumarija samo Plan sječa za tekuću godinu ili ima i obvezu sadnje stabala – samo su neka od pitanja na koje nam je odgovorio Benjamino Horvat upravitelj Šumarije Čakovec.
Svake godine 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti šuma za život na Zemlji. Koja je tema ovogodišnjeg obilježavanja?
Ove je godine tema “Šume i zdravlje”. Opće je prihvaćena činjenica da su zdrave šume iznimno važne i za zdravlje ljudi, a osobito je to postalo uočljivo za vrijeme pandemije kad su ljudi pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi. Ono što je manje poznato je da su šume uslijed klimatskih promjena veoma ugrožene i da i njima treba pomoći da ostanu zdrave i vitalne. Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga Hrvatske toliko raznolikima i posebnima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No, sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.
Gotovo 50% kopna Hrvatske prekriveno je šumama. Kakva je situacija u Međimurju?
Šume u Međimurju zauzimaju oko 15% površine, od toga je 5% šuma u vlasništvu RH, kojima upravlja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, šumarija Čakovec. Ukupna površina državnih šuma u Međimurju je 3.696 ha. Udio po vrstama je 50% meke listače, 41% tvrde listače i 9% četinjača. Od mekih listača najzastupljenije su domaća topola 19% i vrba 16%, od tvrdih listača to je hrast lužnjak s 13%, a od četinjača bijeli bor s 3%. Državne šume podijeljene su u dvije gospodarske jedinice “Donje Međimurje” i “Gornje Međimurje” s ukupno 116 odjela i 579 odsjeka kao najniže jedinice kojom se gospodari. Ti odsjeci su uglavnom rascjepkani po čitavom Međimurju što nam je glavni problem radi čuvanja šuma.
Predstavite nam ukratko Šumariju Čakovec. Koliko imate djelatnika te kojim se sve zadatcima bavite tijekom godine?
U šumariji je trenutno 15 zaposlenih, i to 4 VSS, 8 SSS i 3 NSS. Od tih zaposlenih stručno osoblje su dva dipl.ing.šum., jedan mag.ing.silv. i 4 šumarska tehničara. Zadaci su nam izrada godišnjih planova sječe, uzgojnih radova, zaštita šuma od požara, te prema njima obavljanje radova na pridobivanju drva, radova na pripremi staništa, pošumljavanju i popunjavanju, njezi i čišćenju pošumljenih površina, zaštiti šuma od štetnika, doznačivanje stabala za plan naredne godine, čuvanje šuma, doznaka stabala u privatnim šumama prema zahtjevima šumarske savjetodavne službe i ostali terenski i administrativni radovi vezani uz državne šume.
Prema propisima sječe se u pravilu 1/10 odobrenog etata. Za 2023. šumarija može posjeći 10.439 m3 neto drvne mase, od čega je planom predviđeno 4.009 m3 tehničkog drveta i 6.430 m3 prostornog drveta. Tehničko drvo se prodaje ugovornim kupcima prema nalozima koje nam daje komercijala, tvrdo prostorno drvo većinom prodajemo pučanstvu Međimurja za ogrjev, dok meko drvo i četinjače prodajemo ugovornim kupcima po nalozima dobivenim od komercijale.
Nekako se u javnosti stječe dojam da Šumarija samo sječe stabla. Imate li i obvezu sadnje stabala?
Gospodarenje šumama je proces koji se odvija u ciklusima, a sječa
je samo jedna od faza, odnosno jedan od zahvata održivog
gospodarenja šumama. Proizvodnja sirovine kroz njegu i obnovu
jedan je od temeljnih zahvata brige o šumama te se provodi u
skladu sa svim zakonskim propisima koji uređuju ovo područje, i
točno je propisana – dakle, već prema tome ne može biti
prekomjerna.
Svi radovi koje provodimo u šumama, pa tako i uklanjanje starih stabala, obavljaju se s ciljem povećanja kvalitete i vrijednosti šuma te njihovog zdravlja i vitalnosti. Na taj se način održava prirodna struktura šume te se osigurava stabilnost, biološka raznolikost, ali i produktivnost, što podrazumijeva i mogućnost kvalitetnije prirodne obnove.
Diljem Europe stručnjaci iznimno cijene način gospodarenja šumama u Hrvatskoj i činjenicu da smo sačuvali prirodne šume. Šumama se na ovim prostorima organizirano i stručno gospodari već 250 godina, još je Marija Terezija osnovala prve šumarije. Državnim šumama se gospodari sukladno Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode te se kroz njegu i obnovu povećava vrijednost šuma na dugi rok. Drvna zaliha koja prirasta uvijek je veća od one koja se siječe. Nadalje, Hrvatske šume gospodare šumama oponašajući prirodne procese, dakle uvijek se nastoji osigurati prirodno pomlađivanje šume.
Na primjer, dovršni sijek na nekoj površini neće se izvršiti ukoliko ta površina nije već prirodno pomlađena, odnosno kad se uklanjaju zrela stabla sa šumske površine, na njoj se već nalazi mlada šuma. Zbog nepredvidivih klimatskih promjena događa se da prirodna obnova ne uspije, i tada mi naravno interveniramo sadnjom. Godišnje Hrvatske šume posade i do 9 milijuna sadnica koje sami proizvodimo u svojim rasadnicima. Upravo tu u našoj podružnici imamo jedan od najsuvremenijih rasadnika za kontejnerske sadnice, Rasadnik Drnje. Konkretno na području Međimurja se u prosjeku godišnje posadi 100.000 sadnica uglavnom hrasta lužnjaka, bukve, voćkarica i domaće topole.
Mnogo radimo na promjeni stava ljudi prema šumi i šumarstvu, od dječjeg vrtića pa na dalje, kroz svoj projekt “Škola u šumi, šuma u školi”, kroz suradnju s udrugama poput Saveza izviđača i sl.
Koje primjere dobre prakse biste istaknuli kad je riječ o upravljanju šumama, a gdje još uvijek ima prostora za poboljšanje?
Šumarija se prijavljuje na natječaje koje financira Europska unija i to na tip operacije 8.5.1. “Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura”. Tako smo do sada ukupno prijavili 25 projekata, završili 18 projekata vrijednih 768.000 eura, koji su pregledani i novac nam je isplaćen, trenutno imamo još 5 završenih projekata za koje čekamo kontrolu za isplatu u vrijednosti od 152.000 eura, jedan projekt još radimo i trebao bi biti gotov do kraja 2023. i jedan koji nam je tek odobren vrijednosti 246.000 eura kojeg ćemo morati napraviti u slijedeće dvije godine. Projektima je ukupno obuhvaćena površina od 215 ha i ukupno će biti posađeno 660.000 sadnica.
Ljudi su sve svjesniji važnosti šuma i ogroman je interes kako pojedinaca i udruga, tako i tvrtki za sudjelovanjem u akcijama kojima se inače bave šumari, osobito za sadnjom, a nešto manje za čišćenjem otpada iz šuma.
Za sada su bile provedene akcije “Posadi stablo, ne budi panj”, a javila se i tvrtka “Sobočan interijeri” iz Murskog Središća koja je donirala 5.600 sadnica hrasta lužnjaka kojeg će šumarija posaditi na pripremljenoj površini od 1,74 ha u Balogovcu.
S kojim se sve ugrozama suočavaju šume?
Očekujemo da će u narednim godinama zaštita šuma postati sve češća i važnija tema. Klimatske promjene osjeća i čovjek, ali vjerujte da ih šuma osjeća još i više. I to ne samo u obliku sve razornijih požara, poplava i oluja, nego i u masovnoj pojavi šumskih štetnika. Gotovo svaka naša šumska vrsta u posljednjim godinama stradava od nekog novog štetnika. Najugroženije vrste u sadašnjem trenutku su jasen, hrast i bor. Jasen se u vrlo kratkom roku, od 2012. godine do danas, pokazao kao vrsta koja loše reagira na klimatske promjene te je gotovo trećina sastojine zahvaćena sušenjem, kojemu se, iako je identificirano niz nepovoljnih faktora, još nije ustanovio definitivni uzrok.
Hrast je ugrožen uslijed hrastove mrežaste stjenice, nametnika koji se u Spačvanskim šumama pojavio u 2013. putem globalnog teretnog prometa, potječe iz Sjeverne Amerike i kod nas nema prirodnog neprijatelja, niti se ijedno sredstvo pokazalo dovoljno učinkovito za suzbijanje njegovog širenja. Diljem obale, bor je također trenutačno zahvaćen sušenjem uslijed djelovanja potkornjaka. Hrvatske šume d.o.o. surađuju sa znanstvenim institucijama kako bi se pronašli adekvatni odgovori na navedene opasnosti, a nadu u uspješno rješenje pruža i iskustvo koje su naši šumari prikupili tijekom dva i pol stoljeća organiziranog gospodarenja šumama.
Kad govorimo o šumama kao izvoru dobivanja drva za ogrjev trebamo li biti zabrinuti zbog situacije uvjetovane nestabilnostima u energetskom sektoru?
Kako su svi drugi energenti poskupili, tako se građani sve više vraćaju na grijanje na drva. Mi smo na sve razumne zahtjeve spremni, ali događa se da se ljudi žele osigurati i za sljedeće 2-3 zime unaprijed, pa se čak i žale da ne mogu do drva! Godišnje na ogrjev za stanovništvo Hrvatske ide oko milijun kubika prostornog drva i to je kod nas unaprijed planirano i realizirano. Međutim, upravo zbog održivog gospodarenja šumama ne možemo podlijeći pritiscima pa sjeći koliko netko želi i zahtijeva, nego onoliko koliko su šumarski stručnjaci propisali da neće ugroziti opstojnost šuma. Zato služe naše osnove gospodarenja.
Kako se gospodari šumama u Međimurju? Imamo li plan ili strategiju na nivou Međimurske županije i Republike Hrvatske? Kakav je utjecaj politike Europske unije na stanje u šumama?
Kao i u ostatku Hrvatske, gospodari se planski na temelju 10-godišnjih osnova gospodarenja. Za gospodarenje šumama u Međimurju postoje, odnosno, odobrena su od strane Ministarstva dva Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže, po kojem mora šumarija raditi i držati se svih propisa. Europska unija donosi okvirne smjernice, no politika šumarstva u ingerenciji je samih zemalja članica.
I za kraj, što biste poručili našim čitateljima povodom Svjetskog dana šuma?
Koliko god smo često izvrgnuti kritikama jer građani najčešće uočavaju samo sječu, a ne primjećuju mlade biljčice, toliko nam je drago da se sve više shvaća važnost i vrijednost šuma. One proizvode kisik, pročišćavaju zrak koji udišemo, osiguravaju čisto tlo i čiste vode, vežu vodu u tlu i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, istodobno pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima, uz sve navedeno, daju i hranu. Kao struka, sretni smo i ponosni što radimo tako odgovoran posao, za koji smo se i školovali zato što iznad svega volimo i cijenimo šumu.