- Više od 90% smrti i obolijevanja dolazi od vodećih pet kroničnih bolesti kojima je u podlozi debljina. Kad bismo zaustavili taj problem, do 2050. godine spriječili bi razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti, samo smanjenjem tjelesne mase. Debljina je prvo stanje koje govori da će doći do skraćenja života za tri i pol godine – iznijela je dr. Sanja Musić Milanović.
Najdeblji smo u Europskoj uniji. Dvije trećine
odraslih u Hrvatskoj (65%) ima prekomjernu tjelesnu masu i
debljinu i to je 9% više nego četiri godine ranije. Europski
prosjek je 53%., a EU bilježi tek 2% porasta debljine i
prekomjerne tjelesne pa je Hrvatska na ovoj neslavnoj ljestvici
značajno ispred prosjeka EU.
– Više od 90% smrti i obolijevanja dolazi od vodećih pet
kroničnih bolesti kojima je u podlozi debljina. Kad bismo
zaustavili taj problem, do 2050. godine spriječili bi razvoj pola
milijuna kroničnih nezaraznih bolesti, samo smanjenjem tjelesne
mase. Debljina je prvo stanje koje govori da će doći do skraćenja
života za tri i pol godine – iznijela je dr. Sanja Musić
Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a,
predstavljajući rezultate istraživanja “Europska zdravstvena
anketa u Hrvatskoj 2019. Životne navike”, trećeg kruga Europske
zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS).
Debljinu ima 85% ljudi sa dijabetesom tipa 2, a dvije trećine
osoba koje su imale moždani udar imalo je previše kilograma.
– Važno je da dionici iz brojnih sektora, ne samo zdravstvenog,
djeluju zajedno u rješavanu ovog problema. Jedino tako možemo
smanjiti razine prekomjerne tjelesne mase i debljine te umanjiti
opterećenje nezaraznim bolestima, poput kardiovaskularnih
bolesti, šećerne bolesti i raka, koje dovode do oko 90% svih
smrti u Hrvatskoj – rekla je dr. Musić Milanović.
U većem su riziku od debljine muškarci, starije osobe i
nižeobrazovani te stanovnici manjih mjesta. Kad je riječ o
pravilnoj prehrani, jedna 10% Hrvata uspijeva dnevno pojesti pet
porcija voća i povrća, u količini koliko im stane u vlastitu
šaku. EU ima malo bolji prosjek, 12%. Najmanje to prakticira
populacija između 35 i 44 godine, bez obzira na razinu
obrazovanja.
Zaslađene napitke, inače tijelu potpuno nepotrebne, svaki dan
popije 11% Hrvata i 9% ostalih građana EU. Češće muškarci, a
najviše oni u dobi između 15 i 24 godine, kao i niže i
srednjeobrazovani. Što se pak tiče tjelesne aktivnosti, dr. Sanja
Musić Milanović ističe kako nam je važno u prosjeku 60
minuta dnevne aktivnosti, bilo to hodanje, šetnja s kućnim
ljubimcem itd.. Samo četvrtina mladih u dobi između 15 i 17
godina to doseže, a pritom su to većinom dečki (25%) dok djevojke
dosežu jedva 2% te aktivnosti.
– Debljina nije stvar izbora nego samo normalan odgovor na
obesiono okruženje, znači sjedilački način života itd. Živimo u
okruženju koje nas tjera da više unosimo nego što trošimo, ili da
manje trošimo nego što unosimo, svejedeno. Ono što pokušavamo je
raditi na promjeni društvenog okruženja – kaže dr.
Musić Milanović. Iznijela je pritom poražavajući podatak da djeca
na ulasku u osnovnu školu imaju dostatnu razinu tjelesne
aktivnosti u 87% slučajeva, dok na kraju osmogodišnjeg školovanja
to pada na samo 17%, a dvije godine kasnije i na 13%.