Već 15-ak godina Marija Namestnik (35) živi u našem kraju u koji je sa sobom donijela svoju Slavoniju, slavonsku tradiciju i slavonsku kuhinju
– Obožavam pripremati domaća jela, slavonsku tradicionalnu hranu pa većina svega što kuham i pripremama korijene ima u Slavoniji, kaže rođena Đakovčanka. Recepte koje u svojoj kuhinji u Orehovici koristi preuzela je od svoje mame i baka, Anke i Janje, dok su u pečenju kolača majstorice također njezina mama te tete Renata Oremuš i Ankica Bogdan i mamina sestrična Božana Kovačević. – Žene u obitelji uvijek su bile zadužene za kuhinju, no ne mogu reći da sam puno bila kraj njih kad su kuhale i nisam previše jela pripremala kao mala već sam kuhati počela tek kad sam postala mama. Prije toga ni grabljaču nisam uzela u ruke jer mama i bake mi nisu dale da kuham nego su uvijek govorile neka ja samo učim za školu i za fakultet, da ću imati vremena kuhati kad se udam. Tako je na kraju i bilo, smije se Marija koja danas recepte često razmjenjuje sa sestrom Josipom.
Slavonski štih
– Za doručak je kod nas obično plata s domaćom kobasicom, buđolom, kulenovom sekom i čvarcima koji su drugačiji nego što prave Međimurci, malo su mesnatiji i masniji, a tu su i poderane gače. To je baš pravi slavonski doručak, objašnjava kako se i u Međimurju drži slavonskog štiha i da oni poderane gače kažu za ono što mi zovemo langoši. U njihovoj kući često je na meniju i domaći kruh, a često je prisutna domaća šljivovica ili viljemovka, kod doručka ili kad dođu gosti.
– Svake godine u dvorištu kod roditelja radimo svinjokolju u kojoj je glavni majstor, kao i kod pečenja rakije, moj otac. Ja i za nas u Orehovici tamo dođem s mesom i onda se kod mojih sve u dvorištu radi. Mljeveno meso za kobasice i za kulenove seke, pa se tope čvarci. Sve po tradicionalnoj slavonskoj recepturi. Za kulen se melje meso na jako sitno, fino, crveno. Kulen zrije godinu dana. Prvo se suši u pušnici, svaki drugi dan se pušnica loži, a onda se stavlja na tavan da se suši na zraku. Ja sam znala ovdje u Orehovici na balkon staviti slanine i kobasice da se suše pa su me susjedi upozorili da pazim da mi ih netko ne ukrade, priča veselo Marija. Za Uskrs se na njihovom stolu, klasično za Međimurje i Slavoniju, nađe mladi luk i šunkica. Za Đakovačke Vezove se obavezno kuha slavonski čobanac, za Božić purica s mlincima, a uz Novu Godinu idu pečena prasetina i kuhanje sarme. Od ribe najčešće pripremaju i jedu šaran ili riječnu pastrvu, a juha za ručak obavezno mora biti od domaće kokoši.
Krofne, a ne krafne
-Vi kažete kroflini ili krafne, a mi to zovemo krofne. Oni su u oba kraja uobičajeni za maškare, a u Slavoniji ih slažemo i za svinjokolju. I za krofne sam recept dobila od mame, ali su u receptu sudjelovale i moje bake. Tako da to prenosimo s generacije na generaciju, govori Marija o receptu koji će podijeliti s nama dodajući kako su međimurske krofne bolje okrugle i suše, a slavonske su masnije, sočnije i mekanije iznutra. Marija ne peče samo krafne, odnosno krofne. Za vikend je uvijek u njihovu domu neka slastica pa priprema štrudle od jabuka i sira, orehnjaču, makovnjaču, kroasane i druge kolače u kojima uživaju njezine kćeri i partner. – Jako volim kuhati za obitelj, prijatelje i rodbinu, uživam u kuhinji, a zabavno je i kad mi pomaže kćer, četverogodišnja Lucija, naglašava spominjući i starije kćeri Leonardu i Izabelu koje obožavaju mamine kolače. U dvorištu imaju razno voće i povrće te ništa ne špricaju, voće joj dobro posluži za pripremanje slastica, a svake godine priprema i zimnicu, od cikle preko pečenja rog paprike do kiselog kupusa pa tako ni salate nikad ne nedostaje.
KROFNE
SASTOJCI
500 grama brašna oštrog
500 grama brašna glatkog
600 ml mlijeka
1 kvasac
4 žlice šećera
2 žumanjka
1 jaje
korica od limuna
1/2 žlice soli
150 ml ulja
PRIPREMA
Kvasac otopimo u malo mlijeka i šećera pa ostavimo da se digne. U veliku posudu stavimo sve sastojke zajedno s kvascem kad se digne te zamijesimo dok se ne pretvori u jednoličnu smjesu. Ako je tijesto tvrdo, dodamo malo mineralne vode, a ako se lijepi tada na ruke staviti malo ulja. Rastijenimo tijesto. Kao modlica poslužit će čaša. Njome narežemo krugove i složimo loptice. Na vrhu u sredini krofne napravimo malo udubljenje. U tu udubinu kad je krofna pečena ako želite stavite pekmez. U velikoj posudi zagrijemo ulje i kad je vrelo u to stavljamo napravljene krofne koje u ulju moraju plivati. Okrenemo kada jedna strana već dobije zlatnu smeđu boju pa pričekamo da istu boju poprimi i s druge strane.
*Preuzeto iz Lista Međimurje br. 3589
