Istina ili ipak mit?
Ako vam je fokus ikad bio na vlastitom zdravlju i onome što
zovemo zdravim načinom života, vjerojatno ste povremeno naišli na
opće zdravstvene savjete oko toga koliko bi dnevno trebali
hodati, koliko, što i kada jesti i piti ili koliko spavati. No,
trebamo li stvarno u danu napraviti baš 10.000 koraka da budemo
zdravi i fit? Ili popiti osam čaša vode i odspavati osam sati?
Prema američkoj znanstvenici i savjetnici za vježbanje i
održavanje kondicije Tamari Hew-Butler, neki od tih savjeta su
dosta općeniti, a prave norme ovise o više čimbenika i mogu biti
za svakoga drukčije.
Ona tako za dnevni unos vode za The Sun kaže da količina vode
koja je čovjeku potrebna ovisi ponajprije o njegovoj tjelesnoj
težini, zatim o vanjskoj temperaturi, razini tjelesne aktivnosti
i slično.
10.000 koraka dnevno
Brojka od 10.000 datira još od Olimpijskih igara u Tokiju 1964.
godine kad je jedna japanska tvrtka prodavala pedometar
Manpo-kei: man kao čovjek, po prema riječi za korake i kei,
japanski metar.
Prodaja Manpo-kei pedometra doživjela je globalni uspjeh, a
brojka od 10.000 ljudima je ostala u uhu.
Novo istraživanje s Harvarda nekoliko je godina pratilo 16.000
žena u sedamdesetima, a istraživači su im bilježili broj dnevno
prijeđenih koraka te vrijeme i uzroke smrti.
Četiri godine kasnije, njih 504 je umrlo, a prosječni broj
dnevnih koraka onih koje su živjele dulje bio je 5500.
Pet porcija voća i povrća dnevno
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu otkrili su da je, iako
pet porcija voća i povrća dnevno može smanjiti rizik od
karcinoma, bolesti srca i moždanog udara, najbolje pojesti
dvostruko toliko!
Istraživanje je objavljeno u International Journal of
Epidemiology, a pokazalo je da je 800 grama ili deset porcija
dnevno najviše štitilo od navedenih bolesti, a autor istraživanja
dr. Dagfinn Aune kaže da bi se, kad bismo svi konzumirali deset
porcija dnevno, u svijetu svake godine spriječilo oko 7,8
milijuna preranih smrti.
Osam sati sna dnevno
Poznato je da san popravlja imunološki sustav i mentalno stanje
te da može i smanjiti rizik od nekih ozbiljnijih bolesti poput
dijabetesa tipa 2 ili bolesti srca, ali koliko sna stvarno za to
trebamo?
Britanska Nacionalna zaklada za zdravlje spavanja kaže da zdrave
odrasle osobe trebaju sedam do devet sati sna kroz noć, bebe,
mala djeca i tinejdžeri nešto više od toga, a svi stariji od 65
godina sedam do osam sati sna.
Isto tako oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema
stručnjacima sa Sveučilišta u Edinburghu, 30 posto veću
vjerojatnost za razvoj demencije u starosti.
Žene dnevno trebaju unijeti 2000, a muškarci 2500 kalorija
I to 400 kalorija za doručak i po 600 za ručak i večeru, a
razlika se unese napicima i grickalicama između obroka, kaže
Svjetska zdravstvena organizacija, no neki stručnjaci ističu i da
ne bismo trebali brojiti unos kalorija, jer ih ionako svi
različito brzo sagorijevamo.
Osam čaša vode dnevno
Preporuke o osam čaša dnevno datiraju još iz 1945. godine, kad se
smatralo da većina odraslih treba oko 2,5 litre vode dnevno, što
je jedan mililitar za svaku kaloriju hrane. Slični savjeti
vrijede i danas, iako nisu svi liječnici složni oko toga treba li
popiti toliko vode ili je bolje vodu u organizam unositi
kroz razne namirnice bogate vodom.
Pedijatar Aaron Carroll ističe da većina našeg unosa vode dolazi
iz izvora poput voća i povrća, piva, čaja i kave, a znanstvenica
Tamara Hew-Butler kaže da potrebna količina vode ovisi o razini
tjelesne aktivnosti pojedinca, njegovoj tjelesnoj težini i
vanjskoj temperaturi.
Ne više od šest grama soli dnevno
Sol je neophodna za zdrav živčani sustav i održavanje mišića u
pokretu, ali pretjerivanje povećava rizik od srčanog i moždanog
udara.
Britanske vladine smjernice kažu da zdrave odrasle osobe ne bi
trebale konzumirati više od šest grama dnevno, a udruga Action On
Salt kaže da većina ljudi dnevno potroši 8,1 gram soli, a kad
bismo to smanjili za 25 posto, smanjili bismo i moždane udare za
22 posto te srčane za 16 posto.
Zdravi BMI je 18,5 – 24,9
Indeks tjelesne mase (BMI) koristi se za kategorizaciju zdravlja:
visok ili nizak BMI može tako biti pokazatelj loše prehrane,
niske razine aktivnosti ili visokog stresa, a izračunava se
dijeljenjem težine u kilogramima s visinom u centimetrima.
Raspon od 18,5 do 24,9 BMI smatra se zdravim, a sve ispod toga je
pohranjenost, odnosno iznad je pretilost. Ipak, sam BMI ne može
biti odraz nečijeg cjelokupnog stanja organizma – tome u prilog
idu i primjeri profesionalnih sportaša; najčešće boksača i
ragbijaša koje zbog velike mišićne mase BMI može svrstavati među
pretile, premda nemaju mnogo masnoća u tijelu i potpuno su
zdravi.