Najpotplaćeniji radnici su bili tekstilni tehničari, s prosječnom mjesečnom plaćom od 577 eura, pa šivači s 579 eura, frizeri s 594 eura te zaštitari sa 615 eura.
Najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2022. imali su kontrolori
leta, u visini od 3084 eura, potom direktori IT
poslova, 3022 eura te regionalni direktori 2717
eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili tekstilni tehničari i
šivači, analiza je portala MojPosao. Prema podacima servisa
MojaPlaća, u 2022. godini prosječna mjesečna neto plaća s
uključenim dodacima na plaću u Hrvatskoj je iznosila 998
eura, što je pet posto više nego prethodne godine. No, unatoč tom
porastu, i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od
1000 eura, istaknuto je.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123 posto
više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja
tehnologije i razvoja, za 78 posto više od prosjeka,
informacijskih tehnologija, za 38 posto te telekomunikacija, za
17 posto. Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju
tekstilni radnici, 38 posto ispod prosjeka, radnici u
pomoćnim zanimanjima 35 posto te zaposleni u uslužnim
djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 30 posto ispod prosječne.
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću lani su imali
kontrolori leta, 3084 eura, direktori IT poslova, 3022
eura te regionalni direktori, 2717 eura. S druge strane,
najpotplaćeniji radnici su bili tekstilni tehničari, s
prosječnom mjesečnom plaćom od 577 eura, pa šivači s 579 eura,
frizeri s 594 eura te zaštitari sa 615 eura.
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu osam posto više
od prosjeka
Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u
stranom vlasništvu bile su osam posto više od prosjeka te su
u prosjeku iznosile 1082 eura. S druge strane, primanja
zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu bila su četiri
posto niža od prosjeka, 954 eura, prosječne plaće u tvrtkama u
državnom vlasništvu kretale su se oko 941 eura, što je šest
posto ispod prosjeka, dok je mjesečna zarada zaposlenika u javnoj
i lokalnoj samoupravi iznosila 929 eura, što je sedam posto ispod
prosjeka.
Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u
Virovitičko-podravskoj, a za po 17 posto u Brodsko-posavskoj i
Požeško-slavonskoj županiji. S druge strane, najviša prosječna
plaća lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 1110
eura, što je 11 posto iznad prosjeka.
Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim
iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju više plaće odnosu na
one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako su radnici sa
završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom
imali u prosjeku 63 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s
visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od
prosječne, 1167 eura, a 37 posto višu od radnika sa srednjom
stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 851 euro.
Istraživanje je pokazalo i kako radnici bez iskustva, koji se
nalaze na početku karijere, zarađuju 815 eura, što je 18
posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva
imaju plaću od 897 eura, deset posto ispod prosjeka. Do prosječne
hrvatske plaće u iznosu od 989 eura dolazi se s tri do pet godina
radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade.
Tako prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina
radnog staža iznosi 1113 eura, što je 11 posto iznad prosjeka.
Određene beneficije od poslodavca dobiva 78 posto radnika
Broj zaposlenih ispitanika kojima, uz plaću, poslodavac
daje određene beneficije lani je blago porastao u
odnosu na godinu prije – na 78 posto u 2022. u odnosu na 77
posto u 2021. Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj jest
naknada za putne troškove i javni prijevoz, a potom slijede
mobitel za osobnu upotrebu i topli obrok, pri čemu je potonja
beneficija, na koju ima pravo 22 posto radnika, ujedno i najviše
porasla u odnosu na prošlu godinu. Poslodavci radnicima najrjeđe
pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (jedan
posto) te privatnog mirovinskog osiguranja (dva posto),
izvijestili su s portala MojPosao.