Autoceste su poskupljele 15 posto. Već u lipnju dionicu od Zagreba do Splita po autocesti A1 zbog toga ćemo plaćati čak 181, umjesto sadašnjih 157 kuna, a od Zagreba do Rijeke 69, umjesto trenutnih 60 kuna.
>>> Porasle cijene cestarina: Za Goričan – Sveta Helena plaćamo 5 kuna više
Istodobno s poskupljenjem, međutim, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenut će specijalnu prodajnu akciju uređaja za elektroničku naplatu cestarine (ENC) po promotivnoj cijeni od svega 1 kunu i 25 lipa, umjesto prijašnjih 120 kuna.
Razlog? U pokušaju da smanje udar na džep hrvatskih vozača, odgovorni su odlučili da neće poskupiti cestarine za učestale korisnike autocesta (vlasnike ENC uređaja), za koje će uz to i dalje vrijediti sadašnjih 10 posto popusta, pa ispada da će se voziti 25 posto jeftinije! Pod uvjetom da svatko tko uzme ENC uređaj odmah na račun uplati najmanje 500 kuna.
Spomenutom bi se mjerom teret poskupljenja većim dijelom prebacio na strane turiste – kupnja ENC uređaja strancima bi bila neisplativa, jer bi za vrijeme godišnjeg odmora teško stigli potrošiti svih 500 kuna, a valjanost bi im istekla prije ponovnog dolaska na ljetovanje u srpnju ili kolovozu 2013.
To, međutim, nije u skladu s dva tjedna starom preporukom Europske komisije, kojom se od zemalja članica traži da bezuvjetno ukinu sve diskriminirajuće odluke u naplati cestarine, piše Autoklub.hr.
Drugim riječima, Britanca u Austriji cestarina mora koštati isto kao i Austrijanca. Zbog toga su još 1996. opomenuli Austriju (u početku su nudili samo vinjete od godinu dana), a pred par godina i susjednu Sloveniju (vinjete od 6 mjeseci).
Zašto, uopće, cestarine poskupljuju? Odgovor je jednostavan. Zato što prezaduženim koncesionarima u državnom vlasništu, odnosno Hrvatskim autocestama (HAC) i Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ), do kraja godine na naplatu stiže čak 3 milijarde kuna rate za kredit (2,3 milijarde HAC, 0,8 milijardi ARZ).
Postojeći im prihodi nisu dovoljni da podmire taj iznos, premda su lani bili čak 4,18 posto veći nego 2010. Oba su hrvatska koncesionara, naime, na ukupno 1050 kilometara autocesta tijekom prošle godine ubrali rekordne 1,73 milijarde kuna!
To, međutim, nije sve. Jer, vožnju autocestama ne plaćamo samo na naplatnim kućicama, nego i svaki put kad točimo gorivo na benzinskoj crpki. Iz svake litre benzina i dizela, naime, 60 lipa slijeva se izravno na račun Hrvatskih autocesta – u slučaju spremnika od 50 litara to iznosi čak 30 kuna. Ili, pomnoženo s godišnje prodanih 2,3 milijarde litara, vrtoglavih 1,4 milijarde kuna, što zbrojeno s prihodima od cestarine obaju domaćih koncesionara, iznosi ukupno 3,13 milijardi kuna! A to je jedva dovoljno za podmirenje spomenutih rata kredita.
