Psihijatar tvrdi da je promjena djelatnosti u karijeri svakog desetljeća ključna za osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva.
Psihijatar Nassir Ghaemi tvrdi da je promjena
djelatnosti u karijeri svakih deset godina ključna za
osjećaj ispunjenosti. Ovaj profesor psihijatrije na medicinskom
centru Tufts u Bostonu vjeruje da je najveća prepreka uspjehu
uspjeh, prenosi Daily
Mail.
U intervju za časopis Psychology
Today rekao je da ljudi koji se osjećaju
previše ugodno u bilo kojem području svog života mogu prestati
napredovati i na kraju se osjećati neispunjeno. Dodao je da, kako
bi nastavili napredovati, ljudi moraju svakih deset godina
promijeniti značajan dio svog života, poput hobija ili posla.
Psihijatar tvrdi da bi promjena mogla donijeti veće nagrade i
učiniti vas sretnijim od onoga što ste radili do tada, dodajući
da nikada nećete znati ako ne pokušate živjeti drugačije.
‘Trebali biste promijeniti ono što radite ili kako živite svakih
deset godina’, rekao je, dodajući da se vremenski raspon može
promijeniti, ovisno o tome jeste li uspješni ili neuspješni. Ako
stvari krenu loše, kaže, isplatilo bi se napraviti promjenu nakon
pet godina. U međuvremenu, ako karijera ide dobro, predložio je
produljenje na najviše 15 godina.
‘Prečesto mislimo da bismo trebali napraviti promjenu samo ako
stvari ne idu dobro ili ako na neki način ne uspijevamo. Tako je.
Ali ono što ne shvaćamo je da bismo trebali napraviti promjene
čak i kada smo uspješni’, dodao je. Također je rekao da nema
potrebe osjećati se zaglavljenim u jednom području stručnosti –
umjesto toga sugerira da osoba napreduje samo ako se
stalno prepušta izazovima.
Psihijatar je rekao da je ovome svjedočio na vlastitoj kćeri,
koja je upravo diplomirala na fakultetu. Mučila se s odabirom
karijere jer je na posao gledala kao na nešto što ćete raditi do
kraja života. Nassir tvrdi da nitko ne bi trebao razmišljati u
takvim terminima, već bi umjesto toga trebali
željeti istražiti sva područja u kojima možemo biti
dobri, što zahtijeva napuštanje svoje zone udobnosti. Dodao je
kako neki ljudi zapnu na određenim poljima jer su u tome
uspješni, ne razmišljajući o tome da bi u nečem drugom mogli biti
još bolji.
Nassir napominje da ljudi nikada neće dosegnuti svoj puni
potencijal ako ne istraže druga područja u kojima bi mogli
postati majstori. Spomenuo je Davida Sacketta, jednog od
utemeljitelja ‘medicine temeljene na dokazima’ (EBM), koja je
opisana kao ‘savjesno, eksplicitno i razborito korištenje
trenutno najboljih dokaza u donošenju odluka o skrbi za
pojedinačne pacijente’. Sackett je vjerovao da ako postanete
stručnjak u nekom području, trebate odustati, jer vas to što
postajete stručnjak sprječava u daljnjem napredovanju. Tvrdio je
da ljudi koji su stručnjaci ostatak života provode braneći ideje
do kojih su došli ranije u svojoj karijeri. Također je smatrao da
biste trebali prijeći na svladavanje drugog, možda još važnijeg
područja, kako biste postigli veće stvari u životu.