Danas katolici slave blagdan Tijelova ili punim nazivom Svetkovinu presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Posebnom svetkovinom katolici slave otajstvo Božje nazočnosti u euharistiji, a održavaju se, uz misna slavlja i poznate tijelovske procesije.
Kao i u više zapadnoeuropskih zemalja i u Hrvatskoj današnja se svetkovina slavi kao državni blagdan. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen svečanom čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširuje tek u 14. stoljeću.
Duguje se viziji augustinske redovnice Sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao častiti Presveti oltarski sakrament.
Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.
