O tome koji bi od romskih jezika trebao u upotrebu odlučivat će, čini se, Općinsko vijeće...
U prošlome broju pisali smo o mogućem uvođenju
dvojezičnosti na području općine Orehovica nakon što je u toj
sredini broj pripadnika romske nacionalne manjine premašio jednu
trećinu ukupnog broja stanovnika. Podsjetimo, iz Međimurske
županije uz ostalo su odgovorili da nakon konzultacija s
Ministarstvom pravosuđa i uprave te Ministarstvom vanjskih
poslova nisu dobili konkretne odgovore već nove nedoumice oko
toga što sve uključuje pravo na dvojezičnost – jesu li to natpisi
na ulazima i izlazima iz naselja, odnosi li se to na imena ulica,
tko snosi trošak nabave novih ploča te tko će prevoditi općinske
dokumente za dva vijećnika Roma te bi li se koristio službeni
romani chib ili bajaški jezik?
Također, načelnica Orehovice Dijana Novak
istaknula je da ni sami Romi iz Orehovice ne žele
dvojezičnost. U međuvremenu, na naš upit odgovorilo je i
Ministarstvo pravosuđa i uprave. Potvrđuju da je romska
nacionalna manjina u općini Orehovica zadovoljila zakonski
kriterij i stekla pravo na dvojezičnost koja obuhvaća sva prava
propisana Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u
Republici Hrvatskoj.
Detaljnije uređenje uvjeta i načina uporabe jezika i pisma
kojim se služe pripadnici manjine propisuje Zakon o uporabi
jezika i pisma nacionalnih manjina kao i Naputak za dosljednu
provedbu zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u
Republici Hrvatskoj. Spomenutim se aktima, ravnopravna službena
uporaba jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruje u radu
predstavničkih i izvršnih tijela općine, grada ili županije
općinskih i gradskih vijeća te županijske skupštine) te u
postupcima pred upravnim tijelima općine, grada ili županije…
No, u praksi jedinice lokalne (općine i gradovi) i područne
ili regionalne samouprave, odnosno županije svojim statutima
detaljnije propisuju način i opseg ostvarivanja tih prava. To
znači da općine, u ovom slučaju Orehovica, određuje i koji od
romskih jezika će uvesti u ravnopravnu službenu uporabu.
Pravo i na zamjenika župana?
Ministarstvo smo upitali i hoće li na idućim izborima Romi imati
pravo biranja zamjenika župana. Sudeći po odgovoru – hoće.
Ustavnim zakonom je, naime, propisano da pravo na
predstavnike u općinskim i gradskim vijećima te u županijskoj
skupštini, pripadnici manjina ostvaruju kad čine više od pet
posto ukupnog broja stanovnika, a isti se kriterij primjenjuje i
za zastupljenost u izvršnim tijelima jedinice samouprave (župan i
zamjenici).
Prema popisu stanovništva, od ukupno 105.250 stanovnika
Međimurja, 6954 je Roma, odnosno 6,61 posto.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.534