Sir trapist je u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto...
U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla
rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena
različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta
proizvoda – s rastom inflacije od gotovo 20% na godišnjoj razini,
evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica
količinski pada, i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope,
potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1%.
U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje
vrhnja za 5%, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1%.
Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi
sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u
odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%,
dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14,
maslaca za 11%.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić zalaže se za
sustavno praćenje rasta cijena hrane od primarne proizvodnje
preko industrije do maloprodaje s PDV-om i bez PDV-a, kako to
rade Francuzi – i zato imaju najnižu stopu inflacije kod hrane od
svih EU zemalja. Tamo se na mjesečnoj razini prate tržne cijene,
primjerice svinjskih polovica i reprezentativnih proizvoda od
svinjskog mesa, iz čega se, kaže Bobetić, lako iščitava i kolike
se marže “beru” u trgovini – a svake godine u lipnju svi
prikupljeni podaci prezentiraju se i “češljaju” i u parlamentu.
– Phil Hogan, europski povjerenik za trgovinu, u zadnjoj je
godini svog mandata takav model praćenja htio preslikati kao
obvezu svake zemlje članice, no lobiji su to blokirali – kaže
Bobetić. Danas tako imamo situaciju da je Hrvatska među
top-četiri članice EU u kojima potrošačke cijene rastu brže od
proizvođačkih. A već od početka veljače, tvrde trgovci, slijedi
novi val poskupljenja najavljen od Pohita, Nestlea, Dr. Oetkera,
Intersnacka Adria… dok je dio dobavljača, mahom domaćih,
poskupljenja prolongirao do početka ožujka.
Skuplje i 47% u odnosu na 2015.
Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj
su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4%, a u odnosu na
referentnu 2015. čak 47,1%. Gleda li se samo kruh, on je prema
zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7%. Meso i mesne
prerađevine skuplji su 13,9% na godišnjoj razini, ribe i riblji
proizvodi 14,2%, mlijeko, sir i jaja 22,2%, ulja i masti 22,5%,
voće 8,3%, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski
proizvodi 17,1, kava, čaj, kakao 6,5%. U odnosu na 2015., mlijeko
i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više
od 40%. Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe
i riblji proizvodi za oko 2% skuplji nego u RH, mlijeko i
mliječni proizvodi za 5,3%, a voće za 4%.