- Po pitanju organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom ne da je 5 do 12, već 12 i 5! - kaže Andreja Marić
Saborska zastupnica iz Međimurja, Andreja Marić,
govorila je u Saboru o hitnoj medicinskoj pomoći i stanju unutar
sustava.
– Govorila sam nekoliko puta sa saborske govornice, poslala i
otvoreno pismo ministru Berošu još prošle godine, na temu stanja
u sustavu hitne medicinske pomoći, uz punu podršku djelatnicima
Hitne pomoći i njihovom prosvjedu 14. travnja 2022. godine.
U iščekivanju potrebnih reformi u zdravstvenom sustavu, koje
sadašnja zdravstvena administracija provodi puževim korakom, ili
uopće ne provodi, posljednjih preko šest godina svjedočimo kako
se zdravstvo guši u ogromnim dugovima, obilježeno je dugim
listama čekanja, lošim ishodima liječenja, nezadovoljstvom
pacijenata i zdravstvenih djelatnika. Reforma hitne medicinske
pomoći (HMP) također se nije pomakla s mrtve točke. Djelatnici
Hitne traže izradu Zakona o Hitnoj medicinskoj službi, kojim bi
se ujednačila kvaliteta zdravstvene usluge na području cijele
Hrvatske, jer sada postoji velika razlika od županije do županije
u standardu kvalitete rada, edukacije djelatnika, primjena
protokola, opremljenost vozila, standard medicinske opreme. U
izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je
nedavno izglasan u prvom čitanju, vrlo malo promjena odnosi se na
Hitnu medicinsku pomoć.
Gdje je hitna helikopterska služba, pomorska hitna služba, kakva
je dostupnost hitne pomoći građanima u ruralnim i otočkim
područjima? Jesu li oni građani drugog reda? Helikopterska hitna
služba uspostavljena je u svega 6 mjeseci u mandatu SDP-ove
Vlade, no s dolaskom HDZ-a na vlast taj je projekt bio
zaustavljen, hitne slučajeve preuzeli su policija i vojska, a to
nije, kako kaže struka, prema današnjim standardima pružanja
hitne pomoći.
Devastirana je primarna zdravstvena zaštita, na što već dugo
upozoravamo ministra, a rješenja za revitalizaciju ne prihvaća.
Prije više od godinu dana liječničke udruge predstavile su svoj
prijedlog reforme HMP. Je li išta prihvaćeno, ministre?
Po pitanju organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom ne da
je 5 do 12, već 12 i 5! Osim na ministru Berošu, golema
odgovornost za sustav hitne medicinske pomoći leži na
ravnateljici Zavoda za hitnu medicinu, dr Maji Grba-Bujević.
Ravnateljica i saborska zastupnica, koje se odriču i vlastiti
zaposlenici u HMP! Izgubila je povjerenje, poštovanje i
kredibilitet djelatnika HMP. I oni sami traže njenu ostavku,
smatrajući je utegom za HMP. No ona preživljava i preživjela je
nekoliko Vlada zaredom. A sustav grca u problemima.
Pravilnik o Hitnoj medicinskoj pomoći, u čijoj je izradi
sudjelovalo 12 stručnjaka iz različitih područja medicine, još od
2016. godine kada je donesen skuplja prašinu na dnu ladice negdje
u Ministarstvu zdravstva. Struku se uporno ne sluša. Beneficirani
radni staž djelatnicima hitne medicinske pomoći ukinuo je 1998.
godine ondašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang i time ih
stavio u nepovoljan položaj u odnosu na druge profesionalne
interventne službe u Republici Hrvatskoj, poput vatrogasaca,
djelatnika MUP-a, ali i drugih zanimanja kojima je reguliran tzv.
“staž osiguranja s povećanim trajanjem”.
Pitanje beneficiranog radnog staža je u Republici Hrvatskoj
nedovoljno dobro uređeno, mora se riješiti sustavno, od profesije
do profesije, uključujući i sustav zdravstva. Hitna medicinska
služba jedina je žurna služba u Republici Hrvatskoj čiji
djelatnici nemaju pravo na beneficirani radni staž. Njihov posao
je zahtjevan te su kontinuirano izloženi visokoj razini stresa
što utječe na njihovo psihičko i fizičko zdravlje pa time i
sposobnost za kvalitetno obavljanje posla u kojem je istovremeno
važna fizička i kognitivna spremnost. I sama sam radila prije
više godina u HMP i znam kakav je to težak i stresan posao.
Očekujemo od resornog ministra da se što prije uredi i pitanje
priznavanja stručnih kompetencija djelatnika u zdravstvu, a time
i u HMP-u. Neujednačenost u kadrovima i opremi, od zavoda za HMP
do zavoda, zastarjeli vozni park i vozila u kojima na cesti
stradavaju pacijenti i osoblje, posebice u sanitetskim vozilima,
nepokrivenost cijele Hrvatske hitnom helikopterskom službom,
treba riješiti hitno i sustavno, te time poboljšati uvjete rada
djelatnika, kao i sigurnost za pacijente.
Potrebna je ujednačena opremljenost i osposobljavanje djelatnika
HMP, jer sada sve ovisi o financijskim mogućnostima pojedine
županije. Toga je svjesna i dr Grba-Bujević, no uporno ne vidi
svoju odgovornost za stanje i propuste u službi! Nabacuje
floskule o razinama tuđe odgovornosti, ali na svoju ostavku i
odgovornost očito ne pomišlja. Čemu onda Zavod za hitnu medicinu
s ovakvom ravnateljicom na čelu?
Naši građani i djelatnici na svim razinama zdravstvenog sustava
zaslužuju bolji, kvalitetniji i efikasniji zdravstveni sustav i
sposobnije ljude koji njime upravljaju – poručila je prim.dr.sc.
Andreja Marić, dr.med.