U matični broj građana bili su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol
Hrvatski Sabor u srijedu će raspraviti o konačnom prijedlogu
zakona kojim bi prestao važiti Zakon o matičnom broju. Naime,
danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine,
prestaju se određivati matični brojevi građana, pišu 24sata.
– Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka
važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih
evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu
podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći
izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne
kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao
kontrolni mehanizam.
– Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g.
odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata
ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su
preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može
biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju
obveznicima broja- piše u Zakonu.
Uveden prije 46 godina
JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine, a prilikom uvođenja
građanima se dodjeljivao s obzirom na mjesto stanovanja te nakon
toga po mjestu rođenja. U njega su kodirani datum i regija
rođenja, kao i redni broj te spol građana, pišu 24sata.
Novi identifikacijski broj, odnosno osobni identifikacijski broj
(OIB), uveden je 2009. godine, kao zamjena za JMBG. U
prijelaznom razdoblju oba su broja bila u upotrebi. Danas
isključivo koristimo OIB, no JMBG se i dalje koristi za
koordinaciju podataka među državnim registrima.
Što je kodirano u JMBG?
JMBG broj u sebi sadrži datum rođenja, regiju rođenja, redni broj
i spol. Prvih sedam znamenki označava datum rođenja, dvije
znamenke nakon toga označavaju regiju rođenja, tri znamenke nakon
spol i redni broj, a posljednja znamenaka predstavlja kontrolni
broj.