- Okupiti prije stotinu godina 10.000 Međimuraca, u vrijeme kad nije bilo interneta i mobitela, je velika stvar - rekao je župan Posavec
Međimurje obilježava jedan od najznačajnijih datuma svoje
povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom
Hrvatskom. Dana 9. siječnja 1919. godine na narodnoj skupštini na
Franjevačkom trgu u Čakovcu pred oko 10.000 ljudi donesena je
Rezolucija o odcjepljenju od mađarske države. Značajnu ulogu u
tome odigrao je dr. Ivan Novak, preporoditelj, pravnik,
publicist, književnik i političar. Ovaj značajan datum prepoznao
je i Hrvatski sabor te ga 2005. godine proglasio Spomendanom
Međimurja, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika
Dragutina Lesara.
Nakon što su u prijepodnevnim satima položeni vijenci u Macincu,
Vratišincu, Prelogu i Čakovcu, obilježavanje Spomendana
nastavljeno je svečanom akademijom koja je okupila brojne
predstavnike političkog, gospodarskog, kulturnog i društvenog
života.
– 9. siječnja 1919. godine jedan je od najvažnijih datuma
međimurske povijesti. U tom trenutku Međimurje je bilo 57 godina
pod mađarskom državom, pod željom nekog drugog da uvede svoju
kulturu, jezik i običaje. Međutim, međimurski narod nikad nije
pristao živjeti izvan vlastitih običaja. U tom trenutku, 1919.
godine, skupiti na Franjevačkom trgu u Čakovcu 10.000 ljudi, u
vrijeme kad nije bilo mobitela, interneta i današnjeg načina
prenošenja informacija je velika stvar jer je gotovo iz svake
kuće bio najmanje jedan sudionik velikog skupa gdje je pročitana
rezolucija o odcjepljenju od mađarske države i pripajanju matici
hrvatskoj. I danas moramo podsjećati na te događaje, jer to čini
Međimurje regijom snažnog identiteta, sa snažnom vlastitom
sviješću o tome kakvi su nam običaji, kakva nam je kultura i
karakter što je prepoznato i u cijeloj Hrvatskoj, rekao je župan
Matija Posavec.
– 1919. godine Međimurci su se izjasnili da žele pripadati
hrvatskoj domovini. Na to treba podsjećati i naše mlade da je
sloboda vrlo krhka, što nam pokazuju i događaji u Europi i
svijetu. Možda nam je danas teško zamisliti da Međimurci tada
nisu mogli govoriti hrvatskim jezikom, nisu smjeli izraziti svoju
pripadnost hrvatskom narodu i da je za to trebala dugotrajna
borba, rekla je između ostalog gradonačelnica Ljerka
Cividini.
U ime Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu okupljenima se obratio
Zoran Turk koji je govorio o povijesnim
događajima koji su se odvijali 1919. godine, kao i njihovom
utjecaju na današnji život Međimuraca u Republici Hrvatskoj koja
je od nedavno i dio schengenskog prostora. – Međimurje je najveći
dio svoje povijesti, od prvih pisanih tragova pa do trenutka koji
danas obilježavamo, bilo dio Zaladske županije u sklopu velikog
Ugarskog kraljevstva. Prvi važniji događaj bio je vojni upad bana
Josipa Jelačića 1848. godine kada je Međimurje pripojio matici
zemlji, međutim administrativnim je putem opet vraćeno u sastav
Zaladske županije 13 godina kasnije. Usred buđenja nacionalne
svijesti Mađari su još i pojačali metode ne bi li uspjeli u
stvaranju – po njima – autohtonog, međimurskog naroda koji je
drukčiji od svih drugih, nipošto hrvatski i vjeran je mađarskoj
kruni. Govorilo se čak i o zasebnom međimurskom jeziku za koji su
postojali i udžbenici, samo kako bi se Međimurce odvratilo od
želje za pripojenjem Hrvatskoj, iznio je između ostalog Turk.
Na značaj 9. siječnja u svom je govoru istaknuo i izaslanik
predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Srpak,
gradonačelnik Murskog Središća i saborski
zastupnik podsjetivši kako je ovaj znatan događaj s početka
prošlog stoljeća prepoznao i Hrvatski sabor te ga proglasio
spomendanom te time dao najviše priznanje sudionicima presudnog
povijesnog trenutka.
Svečanu akademiju svojim su nastupom uveličali članovi Pjevačkog
zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća.