Unazad nekoliko dana, pa čak i tjedana, svjedočimo velikom broju oboljele djece od sezonskih bolesti koje uzrokuju virusi i bakterije. Na pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice Čakovec kapaciteti su prepunjeni, a zaprimljeni su i maleni pacijenti sa životno ugrožavajućim stanjem
– Kao i inače u ovo doba, velik je broj akutno bolesne djece i
bolnički kapaciteti su nam praktički popunjeni. Svakodnevno je
popunjena i dječja hitna ambulanta. Roditelji najčešće dovode
djecu s akutnim bolestima dišnog sustava, upale grla, gnojne
angine, upale uha, bronhitisi, bronhiolitisi te upale pluća.
Imamo i pacijente s akutnim crijevnim infekcijama praćenim
povraćanjem i proljevom. Nažalost, imali smo i malih pacijenata
koji su bili životno ugroženi i zahtijevali su hitno zbrinjavanje
te premještaj na jedinice intenzivnog liječenja, potvrdio nam je
ozbiljnost situacije voditelj pedijatrijskog odjela dr.
med. Dejan Balažin spec. pedijatrije, subspec.
pedijatrijske nefrologije.
Glavna žarišta vrtići
Iako je opće poznato da nam s zimskim danima stiže i povećani
broj oboljenja, upozorenja nam šalju i pedijatri, ali i
epidemiolozi.
– Akutne bolesti dišnog sustava vrlo su česte. Javljaju se tokom
cijele godine, a češće u hladnijim mjesecima. Obolijevaju sve
dobne skupine, no najviše djeca u dobi do pet godina, osobito ako
su u kolektivu. Bolest može zahvatiti gornji i donji dišni
sustav, a invazivni oblici bolesti poput sepse i meningitisa su
rijetki, no postoji mogućnost razvoja, govori specijalistica
epidemiologije Višnja Smilović.
Napominje i da se uzročnici bolesti šire vrlo lako aerosolom i
kapljično kod govora, kašljanja, kihanja, smijanja, rukama ili
posredno preko površina i predmeta što je upravo u vrtićkim
kolektivima najviše izraženo, a javlja se i još jedna opasnost –
prijenos na one najranjivije.
– Teško je zaustaviti širenje virusa u dječjim kolektivima, no
jako je važno da u obiteljima koje imaju malu, tek rođenu djecu
ne dolazi do kontakta s oboljelom braćom. Na taj način se jako
povećava rizik od prijenosa infekcije na malo dijete uz rizik za
razvoj težih oblika bolesti, a upravo su oni koje najčešće
hospitaliziramo. Najvažnije je da dijete koje je bolesno ili
pokazuje znakove bolesti, šmrcanje, kihanje, kašljanje, povišena
temperatura, povraćanje ili proljev, ostane kod kuće. Tako se
sprječava širenje infekcije, upozorava doktor Balažin te dodaje
da prema potrebi, ukoliko se bolest opetovano ponavlja, dijete
treba ispisati iz vrtića na određeno razdoblje.
Vrtić nije mjesto za čuvanje djece
Prema riječima epidemiologinje Smilović, djeca od respiratornih
infekcija obolijevaju često, a ona u kolektivu mogu oboljeti više
od deset puta godišnje. Kolektiv je dužan pratiti pobolijevanje
djece, a roditelji su dužni javiti odgojitelju da je dijete
bolesno i od čega boluje. Dijete se vraća u kolektiv s
liječničkom potvrdom.
O pojavnosti obolijevanja u vrtiću u ovo vrijeme smo upitali i
ravnateljicu Dječjeg vrtića Klinčec u Donjoj Dubravi
Dubravku Horvat.
– Veliki problem je kada roditelji ne poštuju naša pravila i
kućni red što se tiče dovođenja djece u vrtić kada su bolesna.
Često svjedočimo da dijete koje je još pod terapijom antibiotikom
ili lijekova za snižavanje temperature dovedu u vrtić bez dan nas
obavijeste o stanju djeteta, a kada ih isti dan zovemo da je
djetetu loše, ostaju začuđeni. Naša institucija nije mjesto za
čuvanje djece kada roditelji rade, već je odgojno obrazovna
institucija u koju smijemo primati samo isključivo zdravu djecu,
oštro nam je rekla ravnateljica Horvat. Također, navodi da
roditelji djeca dovode u vrtić uz ispričnice koje pojedini
liječnici izdaju prilikom izdavanja lijeka ili pak bez završnog
pregleda i procjene stanja te tada roditelji sami odlučuju kada
je dijete spremno za povratak u kolektiv.
– Takav način moramo spriječiti pod svaku cijenu, no nažalost, mi
kao djelatnici tu ne možemo ništa. U kućnom redu je propisano da
vrtić polaze isključivo zdrava djeca, a prema preporukama
specijalista i pedijatara, s kojima su svi roditelji upoznati, je
da bi dijete nakon pojave temperature ili završene terapije
antibiotikom trebalo ostati doma još barem 24 sata. Ali, ni to se
ne poštuje. I taj začarani krug prenošenja bolesti ne staje,
dodaje Horvat.
Uz razumijevanje da roditelji rade te da je teško izostati s
posla, ravnateljica napominje da takvim načinom ponašanja
ugrožavaju i tuđu djecu.
Nema potrebe za masovnom primjenom
antibiotika
Kao trenutno najčešći uzročnik oboljenja djece, spominje se
streptokok koji uzrokuje angine, gnojne angine, šarlah, a
hrvatski mediji prenose i vijesti o smrtnim slučajevima.
– Prema stručnim smjernicama djeci sa kliničkim simptomima koji
mogu upućivati na streptokoknu infekciju, a polaznici su
kolektiva, preporučuje se uzimanje brisa ždrijela i
laboratorijska potvrda osobito ako se uočava grupiranje. Pri
pojavi streptokokne angine u dječjem kolektivu ne treba svu djecu
zaštićivati antibioticima, već se preventivna primjena lijeka
preporučuje samo pri vrlo učestaloj pojavi angina u obitelji svim
članovima koji su u kontaktu s oboljelim djetetom zbog
iskorjenjivanja streptokoka, navodi Smilović te dodaje da je prvi
izbor penicilin u trajanju od deset dana.
Pedijatar Dejan Balažin također navodi da
povišena temperatura, grlobolja, šmrcanje i kašalj nisu razlog za
paniku kao ni hitan odlazak na pregled liječniku ili u hitnu
službu jer bolest je proces koji ima svoj početak i tijek
razvoja.
– Ukoliko Vam je dijete dobrog općeg stanja, nema smetnji
disanja, normalno se ponaša, može uzimati tekućinu i hranu i ako
možete temperaturu držati pod kontrolom nije potrebno odmah ići
na pregled. No, ukoliko je dijete lošeg općeg stanja, povraća,
ima visoku temperaturu uz tresavicu, odbija hranu i tekućinu, ima
neuobičajeni osip po tijelu, odmah se javiti liječniku jer je
moguće da se radi o ozbiljnoj bolesti ili životno ugrožavajućem
stanju, zaključuje pedijatar Balažin.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, broj 3531