U schengenskom prostoru zajamčena su neograničena putovanja unutar državnog područja 26 zemalja, u kojima živi više od 400 milijuna građana.
Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine postaje punopravna članica schengenskog prostora. Schengen je najveće područje slobodnog putovanja na svijetu sa 1,25 milijardi putovanja svake godine i 3,5 milijuna prelazaka granice svaki dan. Što točno je schengen i kako je nastao saznajte u nastavku.
Priča je počela 1985. kada je pet država EU‑a odlučilo ukinuti unutarnje granične kontrole – rođen je schengenski prostor. Na kontinentu na kojem su narodi nekad prolijevali krv kako bi obranili svoja državna područja, danas granice postoje samo na zemljovidima. Europljani svake godine ostvaruju gotovo 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru. Europa bez unutarnjih granica donosi velike koristi gospodarstvu u cjelini, što upućuje na to koliko je schengensko postignuće opipljivo, popularno i uspješno te koliko je važno za naše svakodnevne živote i za naša društva. Moramo očuvati i osnažiti to zajedničko postignuće. Za uklanjanje granica, osiguravanje sigurnosti i izgradnju povjerenja bile su potrebne godine nakon dva razarajuća svjetska rata. Stvaranje schengenskog prostora jedno je od najvećih postignuća EU‑a i neponištivo je. Europa je danas manja zbog slobode kretanja koje nas ujedinjuje. Uživajte u tom pravu i čuvajte ga. Uskočite u vlak, sjednite u auto i posjetite susjede. Sve je to moguće bez razmišljanja o granicama.
U schengenskom prostoru zajamčena su neograničena putovanja unutar državnog područja 26 zemalja, u kojima živi više od 400 milijuna građana.
Prostor bez unutarnjih graničnih kontrola Schengenski prostor trenutačno se sastoji od 25 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a): Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska, zajedno s Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom, a od 1. siječnja 2023. i Hrvatska.
Biti dio prostora bez unutarnjih graničnih kontrola za te države znači sljedeće:
- one ne provode granične kontrole na svojim unutarnjim granicama (tj. granicama između dviju država članica schengenskog prostora),
- one provode usklađene kontrole na svojim vanjskim granicama (tj. granicama između države članice schengenskog prostora i države koja nije članica schengenskog prostora) na temelju jasno definiranih kriterija.
Zato državljani EU‑a i državljani zemalja koje nisu članice EU‑a mogu slobodno putovati unutar schengenskog prostora i prolaze provjere samo kada prelaze vanjsku granicu.
Bugarska, Cipar, Irska, Rumunjska članice su EU‑a koje nisu ili još nisu dio schengenskog prostora. To znači da se let iz jedne od tih država u državu članicu schengenskog prostora smatra inozemnim letom i podliježe graničnim kontrolama. Međutim, građani EU‑a imaju pravo na slobodno kretanje kada putuju unutar EU‑a bez obzira na to je li njihova država dio schengenskog prostora ili ne. Kada ulaze u državu članicu EU‑a koja nije dio schengenskog prostora, građani EU‑a u načelu prolaze minimalne kontrole, čija je svrha provjeriti njihov identitet na temelju putnih isprava (putovnica ili osobna iskaznica).
Na unutarnjim granicama…
… ne prolazite granične kontrole.
… države članice schengenskog prostora moraju ukloniti sve prepreke nesmetanom protoku cestovnog prometa, kao što su nepotrebna ograničenja brzine.
… mogu se provoditi policijske provjere, ali samo na temelju policijskih informacija o mogućim prijetnjama javnoj sigurnosti ili sumnje na prekogranični zločin.
… kontrole se mogu provoditi u lukama i zračnim lukama, ali samo radi provjere toga je li osoba stvarni nositelj karte.
Područje sa zajedničkom vanjskom granicom
Hrvatska će ulaskom u schengenski prostor postati dio vanjske granice Europske unije. Države članice schengenskog prostora imaju zajedničku vanjsku granicu za koju su, s obzirom na to da nema unutarnjih graničnih kontrola, odgovorne zajedno radi osiguranja sigurnosti u schengenskom prostoru. Međutim, učinkovita kontrola vanjske granice ne znači da je Europa postala “tvrđava”. S druge strane, za europska gospodarstva vrlo je važno poticati poslovna putovanja i turizam. Vanjska granica mora također ostati otvorena osobama koje dolaze radi posla ili bježe od rata i progona.
Državljanima određenih država izvan EU‑a potrebna je viza za ulazak u schengenski prostor. Države članice schengenskog prostora imaju zajednička pravila za izdavanje schengenskih viza za kratkotrajni boravak koje su valjane u cijelom schengenskom prostoru. Na temelju tih viza osoba može boraviti i putovati na državnim područjima država članica schengenskog prostora najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Pravila o schengenskom prostoru uključuju i režim prometa na lokalnim granicama kojim se državljanima susjednih zemalja izvan EU‑a koji žive blizu granice se olakšava ulazak u schengenski prostor. Države članice schengenskog prostora mogu sklopiti sporazume sa svojim susjednim državama izvan EU‑a kojima se stanovnicima u blizini granica koji često imaju potrebu prijeći u schengenski prostor dopušta da to učine bez potrebe za redovitim graničnim kontrolama ili bez potrebe za posjedovanjem schengenske vize.
Na vanjskoj granici…
… državljani država članica EU‑a u načelu prolaze minimalne kontrole radi provjere njihova identiteta na temelju putnih isprava.
… osobe koje nisu državljani država članica EU‑a moraju pokazati valjanu putnu ispravu i vizu, ako je potrebna, ili dozvolu boravka te dokumente u kojima je obrazložena svrha njihova boravka, te dokazati da imaju dovoljno financijskih sredstava da se mogu uzdržavati za vrijeme svojeg boravka.
Jeste li znali…
… redovito ažuriran popis zemalja čiji državljani moraju imati vizu za ulazak u schengenski prostor nalazi se na internetskim stranicama Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove: http://ec.europa.eu/dgs/home‑affairs/e‑library/ documents/policies/borders‑and‑visas/visa‑policy/ index_en.htm
… zahtjev za izdavanje schengenske vize mora se podnijeti u konzulatu države članice schengenskog prostora koja je glavno odredište, a koji može također dati detaljne informacije o postupku podnošenja zahtjeva.
Što schengenski prostor znači da putnike?
Europljani svake godine ostvaruju gotovo 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru.
Što ako sam iz države članice EU‑a?
Francesca je studentica iz Italije koja sanja o tome kako će s prijateljima posjetiti Švedsku. Već je kupila svoju kartu za vlak, ali ne zna koje su joj putne isprave potrebne i treba li obaviti posebne pravne formalnosti. Kao državljanka države članice EU‑a, Francesca ima pravo ući u sve države članice EU‑a s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom, ali neće ih morati pokazati kada putuje unutar schengenskog prostora. Međutim, mora sa sobom nositi valjanu putovnicu ili osobnu iskaznicu jer nadležna tijela mogu tražiti od nje da dokaže svoj identitet.
Peter je Austrijanac. Želi putovati u Norvešku, ali nije siguran primjenjuju li se na Norvešku ista pravila o vizama i putovnicama kao i na države članice EU‑a. Iako Norveška nije dio EU‑a, ona je članica schengenskog prostora i primjenjuje pravila slobode kretanja. Zato će Peter morati nositi samo valjanu putovnicu ili osobnu iskaznicu kako bi mogao dokazati svoj identitet ako netko to zatraži od njega.
Danuta je Poljakinja koja radi u Bruxellesu. Sljedeći mjesec ima poslovni sastanak u Varšavi, njezinu rodnom gradu u kojem žive njezini roditelji. Željela bi sa sobom povesti svoje dijete Ewu kako bi ona provela vrijeme s njezinim roditeljima. Kao građanke EU‑a, Danuta i Ewa imaju pravo putovati bilo kamo unutar EU‑a i schengenskog prostora. Njihovo pravo ne ovisi o njihovim okolnostima, odnosno putuju li iz osobnih ili poslovnih razloga. Danuta se samo mora pobrinuti da ona i Ewa imaju svaka svoju putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Angel je Španjolac. Svaki mjesec putuje u Bugarsku kako bi posjetio svoju djevojku. Iako je Bugarska članica EU‑a, još nije dio schengenskog prostora – to je slučaj i s pet drugih država članica EU‑a (Hrvatska, Cipar, Irska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina). To znači da će pri ulasku i izlasku iz Bugarske Angel morati pokazati svoju putovnicu ili osobnu iskaznicu i proći uobičajene, minimalne granične kontrole koje se primjenjuju na građane EU‑a.
Praktične informacije o putovanju u Europi dostupne su na portalu Vaša Europa: ec.europa.eu/youreurope … kontaktni centar Europe Direct odgovara na pitanja telefonom (00800 67891011) i e‑poštom: europa.eu/ europedirect
EUROPE DIRECT Čakovec član je mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je dio sveeuropske mreže centara koji približavaju Europu ljudima na terenu i potiču ih da se uključe u rasprave o budućnosti EU-a. Mrežom upravlja Europska komisija.
Informirati se možete putem njihove web stranice (www.europedirect-cakovec.eu),
pratiti ih
na Facebook-u, Instagramu i Twitteru, te
poslati e-mail (info@europedirect-cakovec.eu)
ili nazvati na broj telefona
040/374-016.
