I majke su izuzetno važan dio našeg tima
Na drugom katu Županijske bolnice Čakovec djeluje Odjel
neonatologije koji zbrinjava one najmlađe – novorođenčad.
Smješten tik uz rađaonu i rodilište omogućuje holistički pristup
majkama i bebama, koje na početku svog životnog puta imaju i
najveći rizik da im se nešto dogodi. Stoga vam u ovotjednoj Priči
iz bolnice predstavljamo Odjel neonatologije.
Na Odjelu neonatologije Županijske bolnice Čakovec već puna dva
desetljeća radi dr. Bernarda Medlobi Vinković
(54) voditeljica Odjela. Po završetku Medicinskog fakulteta u
Zagrebu pripravnički staž odradila je u tadašnjem Medicinskom
centru Čakovec nakon čega se zaposlila u ambulanti opće medicine
u Murskom Središću, gdje je radila dvije godine. 2001. završila
je specijalizaciju iz pedijatrije na Rebru. Već punih 20 godina
radi na Odjelu neonatologije gdje skrbi o najmlađima –
novorođenčadi, a unatrag pet godina kao uži specijalist iz
neontologije.
– U osnovi sam oduvijek željela postati liječnik. Nekako se ta
želja iskristalizirala već tijekom srednje škole. U to vrijeme
bilo je dosta teško upisati medicinu, otprilike kao i sada. Na
prijemnom je bilo 2.500 ljudi. Imala sam sreću i uspjela upisati,
a o tome je ovisio i moj daljnji životni put, rekla je Medlobi
Vinković.
– Liječnici u to doba nisu bili toliko deficitarni kao danas, ali
studij medicine se pokazao kao dobra odluka jer već krajem
fakulteta javile su se prve naznake deficita liječnika u
Hrvatskoj, koji je nastavio rasti i zaoštravati se. Sad mi
praktično mlade liječnike niti ne vidimo. Uz to, ukinut im je i
pripravnički staž, napomenula je.
Nakon što je dr. Jovanka Žvorc otišla u mirovinu dr Medlobi
Vinković glavni je liječnik za novorođenčad u Županijskoj bolnici
Čakovec. Dr. Mišel Šatrak je specijalizant
pedijatrije, a dr. Kristina Milijančić,
pedijatar, pak je na porodiljnom dopustu.
– Mi smo rodilište koje je prošle godine porodilo 1.100 djece.
Ove godine, nažalost, broj poroda je pao i u našoj županiji kao i
u cijeloj Republici Hrvatskoj. Negativni trendovi po pitanju
broja poroda i rađanja djece se nesmiljeno nastavljaju. Mladi
ljudi ne odlučuju se tako brzo na rađanje djece, a i puno mladih
u generativnom razdoblju, između 20 i 40 godina, je otišlo
u inozemstvo, i to mi osjetimo. Sad smo na oko 850 poroda. Do
kraja godine očekujemo da će to biti preko 1.000 djece, ali već
sada vidimo da nećemo postići prošlogodišnju brojku, naglasila
je.
BEZ OBZIRA NA BROJ PORODA POSLA UVIJEK IMA
– Mi smo zapravo rodilište gdje imamo dosta značajan udio romske
populacije koju zbrinjavamo. Nažalost, majke romske nacionalnosti
danas još uvijek nemaju adekvatnu skrb prije poroda, ne odazivaju
se na prenatalne preglede, tako da nam često dođu doslovno s
ulice, bez ijedne kontrole i onda mi automatski imamo više posla.
U toj populacijskoj grupi ima i maloljetničke trudnoće i
porođaja, što nosi i veći pobol kod novorođenčadi, djecu niske
težine, koja su preuranjeno rođena i sl. Isto tako, i punoljetne
Romkinje s velikim brojem poroda često rađaju djecu niže težine
ili preuranjeno, istaknula je voditeljica Odjela
neonatologije.
Stoga je Odjel kompletno opremljen za zbrinjavanje novorođenčadi
za koju znaju da će se roditi preuranjeno. Ponekad odrade i
transport in utero, da majku presele u Zagreb ako ona rađa ispod
32. tjedna trudnoće, međutim često se to ne uspije odraditi jer
majka dođe prekasno. Ukoliko se dijete rodi unutar termina, ali
bolesno, s anomalijom srca, mozga, pluća, probavnog sustava, koja
zahtijeva operativne zahvate, ono se stabilizira i premješta u
Zagreb.
MAJKE SU VAŽAN DIO NAŠEG TIMA
– Zdravu djecu zbrinjavamo na rodilištu. To su djeca koja su u
rooming-inu, smještena uz majku i zajedno su do odlaska iz
bolnice. Dijete gledamo uz mamu, rješavamo sve poteškoće koje
dijete ima, pomažemo oko dojenja, mi smo baby friendly bolnica,
djeca i mame su 24 sata zajedno i sve što radimo u rodilištu sa
zdravom djecom radimo uz krevet mame, što se pokazalo najboljim
za ishod djece. Tu su i postupci koje u rodilištu moramo
odraditi, cijepljenje, uzimanje testova da bi se otkrile neke
bolesti, ispitivanje sluha, vađenje krvi iz pete, napomenula je.
– Majka je važan dio našeg tima. Omogućujemo joj bliski kontakt s
djetetom, stavljamo dijete na prsa ili joj pomognemo oko
hranjena, provodimo klokansku skrb. I kad ona vidi da se zna
brinuti za svoje nedonošće ili bolesno dijete, kad je ona u
cijelom tom procesu liječenja stalno prisutna uz bebu, te vidi da
dijete ide na bolje, mama se automatski osjeća kompetentnije,
sposobnije, i takve mame imaju manje psihičkih poteškoća po
porodu. Uz to, pokazalo se da ako je majka stalno prisutna uz
bolesno dijete ishod liječenja je bolji, dodala je.
– Prošla godina je bila nešto lošija. U našem rodilištu je rođeno
petero djece težine ispod 1.000 grama. To su bila djeca ekstremna
nezrela za život van maternice koju smo selili u Zagreb na
daljnje liječenje. Od njih petero troje je preživjelo i danas su
relativno dobro, dok je dvoje umrlo na Rebru, rekla je dr.
Medlobi Vinković te dodala da neonatologija danas može učiniti
puno, ali ne sve.
– Medicina i neonatologija u Hrvatskoj u zadnjih su 20 godina
jako napredovale i možemo puno napraviti. Smrtnost je smanjena,
pobol djece je smanjen… Zahvaljujući tom napretku ljudi su
izgubili svijest da dijete koje se rodi nije uvijek sastavim
zdravo. Većina djece jest zdrava, ali postoje ona djeca koja
zahtijevaju skrb. Roditelji vrlo često nisu svjesni te činjenice
i nisu spremni na nju. Onda mi dolazimo i pomažemo. Često i mamu
i roditelje moramo psihički nositi kroz tu situaciju. Mi na
neonatologiji smo ponekad sretniji od roditelja kad se dijete
rodi zdravo. Roditelji ne znaju što se sve može dogoditi, a mi
znamo i, velim vam, kad u rađaoni stvari dobro prođu mi se često
više radujemo od samih roditelja, dodala je.
Broj djece na neonatologiji nije mjerilo koliko ima brige i posla
oko njih. Ponekad i jedno dijete zahtjeva 24-satnu skrb, a
ponekad brinu o četvero ili petero djece koja su primjerice
ostala na neonatologiji jer su niske težine.
Briga i praćenje djeteta nastavlja se i nakon odlaska kući.
Rođenje djeteta prijavljuje se patronažnoj službi koja obično već
drugi dan posjećuje majku. Ukoliko je potrebno, majka s djetetom
dolazi na neonatologiju zbog praćenja žutice, vađenja nalaza ili
UZV mozga.
OBITELJ MEDICINARA
Zbog posla i obiteljskih obveza dr. Medlobi Vinković ne ostane
mnogo vremena za hobije. Prije je to bila briga za dvorište i
vrt, no otkako je s obitelji preselila iz Strahonica u Čakovec u
slobodno vrijeme pročita neku dobru knjigu ili pogleda film.
Suprug Tomislav Vinković, također je liječnik,
koji je nakon niza godina na Odjelu infektologije svoj radni put
nastavio graditi u Sloveniji. Mlađa kćer Magda
(14) učenica je osmog razreda, dok je starija
Laura (20) odlučila slijediti roditeljske stope
te studira medicinu.
GLAVNA SESTRA JASMINA
Uz doktoricu Medlobi Vinković o malim pacijentima neonatologije
brine i glavna sestra Odjela Jasmina Srnec (39).
Po završetku Srednje medicinske škole u Varaždinu Jasmina je
upisala Zdravstveno veleučilište u Zagrebu gdje je stekla zvanje
prvostupnice sestrinstva. Pripravnički staž odradila je u
Županijskoj bolnici Čakovec, no kako tada nije bilo potrebe za
zapošljavanjem osoblja njenog profila svoja je prva radna
iskustva stjecala na Rebru na Zavodu za neonatologiju i
neonatalnu intenzivnu medicinu. Nakon godinu dana otvorilo se
radno mjesto u Čakovcu te od 2008. radi na Odjelu neonatologije
Županijske bolnice.
– Pored doktorice Medlobi Vinković i dr. Šatraka koji je
specijalizant na Odjelu radi još šest sestara. Malo nas je i
stalno smo u manjku, no zato smo više obiteljski odjel. Svi znamo
većinu toga o jedni drugima. Suradnja je odlična, uskačemo si i
međusobno pomažemo, rekla je Jasmina te dodala – Dobro smo i
opremljeni. Naravno da uvijek nešto fali, ali trudimo se da čim
više toga zanavljamo i mijenjamo.
– Imamo monitoring, ali promatranje je najbitnije. Sestra je ta,
naravno uz liječnike, koja je 24 sata uz novorođenčad i vidi te
alarmira ako nešto s djetetom nije u redu. Prvo što gledate je
dijete, kako se ponaša, kakav mu je tonus, boja kože, kako diše,
i po tome se određuje stupanj hitnosti te kako treba reagirati,
dodala je.
Iako smo na prvu mislili da na neonatologiji vlada tišina glavna
sestra nas je razuvjerila da i ovdje zna biti prilično
glasno.
– Čuje se plač djeteta. Pogotovo kad trebaju jesti, tada znaju
biti jako glasni. Naročito ujutro, nakon kupanja, rekla je
Srnec te dodala da je majčino mlijeko primarna ishrana.
– Najljepši dio posla je jutarnja njega. Kupanje, oblačene i
“ušminkavanje” malih pacijenata. Ako je dijete smješteno u
inkubator, njega se obavlja u inkubatoru. Dodir je izuzetno bitan
i potreban djetetu. Iako novorođenče zna imati svakakve kablove
po sebi, to ništa ne umanjuje skrb za njega. Dapače, još ga više
pazimo, naglasila je glavna sestra.
– Najteži dio je, naravno, kad se dogode one najteže situacije.
Kad me zovu u 3 u noći jer novorođenče treba hitni premještaj u
Zagreb, reanimaciju ili je vitalno ugroženo. To je 5, 6 čak i 7
sati adrenalina, ali u 99% slučajeva dobro završi, a onda
osjećate zadovoljstvo jer ste dobro odradili posao i nekome
pomogli, priznala je Srnec.
– Što je dijete starije sve više traži pažnju, voli promatrati i
slušati. Imamo i hobice koje se u pravilu koriste za prijevremeno
rođenu i bolesnu djecu koja završe u inkubatoru, gdje krakovi
hobotnice imitiraju pupkovinu pa im to damo da diraju prstićima,
dodala je.
Nesretna epidemija koronavirusa i Odjelu neonatologije poremetila
je rad. Kako ističe Srnec dosta ih je zatvorila. Covid pozitivna
rodilja bila je izdvojena na Covid odjelu te, ukoliko je dijete
bilo zdravo, ono je bilo smješteno uz majku što je djelatnicima
Odjela otežalo rad te se uz manjak osoblja nisu mogli
posvetiti pacijentima onoliko koliko su željeli. No kad se stanje
s koronom smirilo, a rodilje opet bile smještene u rodilištu sve
se vratilo gotovo na normalu, samo uz korištenje zaštitne opreme.
Najvažnije je da su i rodilje i djeca dobili adekvatnu
skrb.
Kad ne brine o nedonošćadi Jasmina Srnec slobodno vrijeme
provoditi u krugu obitelji, sa suprugom i dvoje djece. Vlasnica
je dva psa, dvije mačke i dva zeca! Kako kaže ispušni ventil kod
nagomilanog stres joj je fizička aktivnost, bilo da je riječ o
šetnji s psima, bicikliranju ili pilatesu.