Županijske bolnice postaju državne
Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u
javnu raspravu, predlaže povećanje maksimalnog iznosa
participacije s dvije na četiri tisuće kuna, a povećavaju se i
iznosi participacije za razne bolničke usluge
pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje.
Uz ostalo, za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja
raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25
na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s
50 kuna na 67 kuna, kao i za troškove bolničkog
liječenja sa sto na 134 kune.
Predlagatelj – Ministarstvo zdravstva očekuje da će
te promjene, uz ostalo, pridonijeti održivosti
zdravstvenog sustava. Uz izmjene Zakona o obveznom zakonskom
osiguranju u javnoj su raspravi do 3. studenoga i izmjene Zakona
o zdravstvenoj zaštiti, a riječ je o dva ključna zdravstvena
zakona, najavljena kao početak reforme zdravstvenog sustava.
Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih
zdravstvenih pregleda, no detalji cjelokupnog koncepta obaveznih
sistematskih pregleda tek će naknadno biti
utvrđeni pravilnikom.
Jedinstvena lista lijekova
Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova,
ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez
dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili
dodatnu listu. Povećava se i dobna granica osiguranika
koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret
HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina
mirovinskog staža.
Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja.
Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene
zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na
vrata pacijentu na bolovanju. Za liječnika koji
neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana
kazna od 660 do 2650 eura. Predviđena je i kazna
za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990
eura ako “namjerno sprječavaju ozdravljenje” ili tijekom
bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne
poslove.
Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti jača uloga
domova zdravlja, a predviđeno je i smanjivanje njihova broja tako
da bi ubuduće svaka županija trebala imati jedan dom
zdravlja koji bi pružao veću mogućnost specijalističkih
pregleda. Očekuje se da će se u domovima zdravlja posljedično
zaposliti više specijalista ili da će se sklapati ugovori s
bolnicama o radu njihovih specijalista “na terenu”. Ravnatelj
doma zdravlja dobit će ovlasti
organizacije primarne zdravstvene zaštite na
svom području, a uključivanjem bolničkih specijalista u
domove zdravlja povećat će se dostupnost
njihovih usluga.
Županijske bolnice postaju državne
Na razini bolničkog sustava, prenijet će
se osnivačka prava nad općim bolnicama sa županija
na državu, tako da će sve bolnice, izuzev
specijalnih, postati državne. Svaka županija imat
će samo jednu opću bolnicu te se predlaže funkcionalna
integracija bolnica. Otvara se i mogućnost pojedinim
bolnicama da se organiziraju kao centri izvrsnosti za
pojedine bolesti, dijagnostičke i terapijske postupke,
uvodi se načelo kvalitete, umjesto kvantitete, a kao važan
cilj navodi se jednaka dostupnost zdravstvene zaštite u svim
dijelovima Hrvatske.
Županije zadržavaju svoja osnivačka prava
nad domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu
i zavodima za javno zdravstvo. U okviru zdravstvenog
turizma, lječilišne usluge i usluge medicinskog wellnessa
uređuju se kao zdravstvene usluge, a mogu se
pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih sa HZZO-om.
Bolnička Povjerenstva za lijekove dobivaju zadaću da svaka tri
mjeseca izvještavaju ravnatelje o ishodima
liječenja i potrošnji skupih lijekova. Uvodi se
i novi uvjet za doktore medicine,
tj. jedna godina radnog iskustva u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti prije odobravanja specijalizacije. Novine se
uvode i u Hrvatski zavod za hitnu medicinu koji će
biti nadležan i za sanitetski prijevoz i telemedicinu.
Donijet će se i Mreža hitne medicine i sanitetskog
prijevoza te će se pravilnikom urediti njihova
organizacija.