Bista Karlu Gašparu Mrazoviću uklonjena je u ratnom vihoru početkom 90-ih
– Vjerujemo da je u demokratskoj Hrvatskoj došlo vrijeme da se
zaslužnim ljudima iz 20. stoljeća vrati počast koju zaslužuju. U
turbulentnim 90-ima pojedinci su rušili ili oštetili spomenike,
pa tako i bistu Karla Mrazovića Gašpara u Murskom Središću –
sročio je nedavno Miljenko Zorko, predsjednik
Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske
županije.
Riječ je o zaključku godišnje skupštine udruge, a Zorko ga je
adresirao na gradske vijećnike i gradonačelnika Murskog Središća.
Riješimo prije svega, ukratko, tko je bio Karlo Gašpar Mrazović.
Rođen je 26. listopada 1902. godine u Murskom Središću i
sudjelovao je u oslobođenju Međimurja sa samo 16 godina! Potom je
bio sudionik Mađarske revolucije pod Belom Kunom. Od 1927. bio je
član Komunističke partije Jugoslavije te je nakon proglašenja
šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića
emigrirao u SSSR.
Krajem 30-ih borio se protiv fašista u Španjolskom građanskom
ratu, a potom protiv istih takvih fašista u Drugom svjetskom
ratu; bio je među organizatorima partizanskog pokreta u sjevernoj
Hrvatskoj.
Ne sramimo se…
Nakon rata bio je zastupnik i potpredsjednik Sabora Narodne
Republike Hrvatske te ministar u njenoj Vladi. Bio je i
veleposlanik u nizu država. Njegova je bista uklonjena 1991.
godine te danas stoji u arhivima Muzeja Međimurja u
Čakovcu. Treba li ju vratiti, budući da je riječ o jednoj od
najistaknutijih ličnosti u povijesti grada? Mišljenja su
podijeljena.
Zorko kaže kako je riječ o osobi impresivne biografije koja je
ostala čvrsto vezana uz svoj zavičaj i pomagala u ostvarenju
projekata. U Ustav RH, dodaje, ugrađen je antifašizam te se traži
vraćanje Mrazovićeve biste na isto ili novo mjesto.
No, gradonačelnik Dražen Srpak dopisom je odgovorio kako nema
potrebe niti za sastankom s antifašistima. Antifašizam, dodaje, u
gradu uvažavaju i obilježavaju. Postavit će iduće godine i
spomen-obilježje na židovsku zajednicu Murskog Središća, nestalu
upravo u nacističkom teroru.
– Karla Mrazovića Gašpara se ne sramimo niti ga skrivamo. U
monografiji izašloj 2020. naveden je među četiri najznamenitija
žitelja našeg grada, u pozitivnom kontekstu. Ali ipak, s
povijesnim spoznajama da je bio dio nedemokratskog sustava te je
zbog toga imao spoznaje o zastranjenjima u poraću – obrazlaže
Srpak da Grad ne cenzurira Mrazovića.
Dali mu prostor
Namjeravaju ga i dalje predstavljati kao važnu povijesnu ličnost
kroz postave i izložbe, a povjesničarima ostavljaju da se bave
njegovom povijesnom ulogom.
– Prva smo vlast u M. Središću koja je dala javni prostor i
obradila njegovo javno djelovanje u mnografiji. Mnoge prošle,
njemu ideološki bliskije vlasti, nisu baš ništa učinile po tom
pitanju – aludira Srpak da je SDP imao priliku provesti ovu
akciju nekad kad je bio na vlasti. Sumira kako je bista
postavljena u vrijeme i slavu bivšeg totalitarnog sustava. Grad
će Mrazovića i dalje obilježavati kao Serjojnčara, ali ne kao
komunističkog političara.
– Prije više godina postavili smo spomen-ploče žrtvama Prvog i
Drugog svjetskog rata i uredili spomenik poginulim i nestalim
braniteljima iz Domovinskog rata. Prošle godine kraj njega smo
postavili i bistu dr. Franje Tuđmana, ali isključivo kao
utemeljitelja demokratske, slobodne i neovisne Hrvatske, a ne kao
političara – kaže Srpak i poziva antifašiste da im dostave građu
o Mrazoviću za buduće izložbe – o njemu samome!
Antifašisti, naravno, nisu zadovoljni odgovorom pa su sročili
novi dopis i adresirali ga na Miljenka Cmrečaka, predsjednika
Gradskog vijeća. Traže otvaranje dijaloga o vraćanju biste koja
je uklonjena 1991. godine, pod okriljem mraka.
A Tuđman?
– Iznenađuje nas odgovor da je razgovor nepotreban zato što je
riječ o čovjeku iz nedemokratskog režima. Upravo su ljudi koji su
tada obavljali visoke dužnosti početkom 90-ih osigurali poštene
demokratske izbore i aktivno politički sudjelovali u obrani i
osamostaljenju Hrvatske. Mrazović je nesporno antifašist i možemo
biti ponosni što je jedan mladi Međimurec u tim turbulentnim
vremenima znao izabrati pravu stranu. I Ustav naglašava da se
današnja RH temelji na državnopravnom kontinuitetu i odlukama
ZAVNOH-a – piše Zorko te kaže da je rušenje spomenika koji su
svjedoci vremena barbarski čin koji ne briše povijest.
Inicijativu antifašisti, naravno, stavljaju i u kontekst
činjenice da je mogla biti postavljena bista Tuđmanu…
Rasprava je nastavljena na sjednici Gradskog vijeća Murskog
Središća 24. rujna. Vijećnica Renata Kovačić
(SDP) upitala je što je s inicijativom i mogu li o tome
raspravljati.
– Mrazović je živio u periodu deklariranom kao nedemokratski. Ali
živio je kad je živio, a naša država počiva na antifašizmu –
kazala je.
No, gradonačelnik Srpak još je jednom ponovio da neće održavati
sastanak te da je za njega priča završena.
– Naša država ne počiva samo na antifašizmu, a povijest je rekla
svoje. Europski parlament osudio je komunistički režim. Ne možemo
postavljati biste narodnih heroja kako to traže pojedinci –
dovršio je predsjednik Vijeća Cmrečak. Na sličan način, također u
ulogama gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća, Srpak i
Cmrečak odbili su sličnu inicijativu 2014. godine.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.519