Iznenada je udvostručena plinska renta, a Štrigova je dobila najviše - kao Molve u najboljim danima!
Diljem gornjeg Međimurja niz je plinskih bušotina INA –
Industrije nafte. Nisu svima omiljene, jednima zbog izgleda i
smještaja, drugima jer smatraju da su tijekom ispitivanja
podzemlja pokrenuta klizišta. No, kad u općinske proračune na
području s kojeg se crpi zemni plin stigne takozvana “plinska
renta”, tonovi su nešto vedriji.
Pri tome, napomenimo, ne gleda se gdje je postrojenje, već ispod
čijeg teritorija i u kojoj mjeri se protežu “plinski
bazeni”.
Plinska renta već je neko vrijeme stavka lokalnih proračuna, ali
ono što se dogodilo polovicom rujna odjeknulo je. Naime, od
Ine, putem državnog proračuna, stigli su dosad nezabilježeni,
rekordni iznosi! Prvi glas stigao nam je od Anđelka
Nagrajsalovića, načelnika Svetog Jurja na Bregu.
– Na području Vukanovca su dvije bušotine. Početkom godine,
mjesečno smo dobivali 80-ak tisuća kuna. Svota je rasla, u
kolovozu smo dobili 156, a polovicom rujna rekordnih 320 tisuća
kuna! Zahvalni smo, ali i dalje ne znamo detalje. To je kao s
porezom na dohodak; koliko dobiješ, dobiješ. Nema tu nikakvog
obračuna. Je li do ovog došlo zbog rasta cijene plina? Jesu li
povećani kapaciteti? Ne znamo. Novac trošimo na komunalno
uređenje, a ovo omogućuje nove investicije – kazao nam je
Nagrajsalović i dodao da pitamo susjednog načelnika koliko su oni
dobili…
Nebeske razlike
Naime, Nagrajsalović pamti da Općina Štrigova oduvijek dobiva oko
pet puta višu rentu. Stoga smo nazvali Stanislava
Rebernika, načelnika Štrigove.
– Plinska renta? Evo, idem provjeriti odmah u općinsku upravu je
li stigla i kolika je uplata – kazao nam je Rebernik. Nešto
poslije nazvao nas je i ushićeno otkrio: “Dobili smo 1,7 milijuna
kuna!”
– Ovo su nebeske razlike, od očaja do ushićenja, dobivali smo i
po 40-ak tisuća mjesečno. Ove godine prosjek je isprva bio 200 do
300 tisuća mjesečno, a poslije se to diglo na 600 do 800 tisuća
kuna. No, ovo je još dvostruko više od dosad maksimalne uplate.
Kad bi se tako nastavilo morali bi ući u nova razmišljanja kako
novac najkorisnije plasirati ljudima. Bili smo svojevremeno u
Molvama, i toliko su oni dobivali u najboljim danima – povukao je
usporednicu s podravskom općinom koja je najpoznatija po
prihodima od crpljenja plina i, posljedično, silnom
razvoju.
No, Rebernik također nema objašnjenje. Pita se događa li se sve
ovo zato što je zbog povećane potražnje povećano i crpljenje
plina, ili je nešto drugo posrijedi.
– Pojma nemamo, na kraju se sve svodi na to da moramo biti
(ne)zadovoljni s onim što isplate i to je to. No, oduvijek smo se
borili za to da općine dobiju više pri raspodjeli – pojasnio nam
je prihode Štrigove s triju bušotina na području Železne
Gore.
Zadovoljstvo dobivenim s plinskih polja u Vukanovcu i Železnoj
Gori vlada i u Gornjem Mihaljevcu.
As na cenku
– Došlo nam je skoro 400 tisuća kuna. Ovo je najviše otkad
postojimo, a razlog ovakvom povećanju nije mi poznat. To su
nenamjenska sredstva i što reći, jako smo zadovoljni. Bilo je
govora i da će se povećati postotak koji dobivaju općine – kaže
načelnik Goran Lovrec.
Put nas je potom odveo do Martina
Srše, načelnika Svetog Martina na Muri. Plinska
polja ne zadiru mnogo u teritorij općine koju vodi. No, imaju
nešto s ležišta koje se nalazi između Železne Gore i Toplica
Sveti Martin.
– I mi smo dobili najviše ikad, 178 tisuća kuna. To je skoro
dvostruko više nego prošli mjesec. Svaka nas kuna veseli, a kad
ne računaš na tako nešto, još te više obraduje. Ovo je as na
cenku – slikovito nam je pojasnio načelnik Srša.
Isti scenarij u Općini Selnica. Načelnik Ervin
Vičević otkrio nam je da u rujnu stiglo 600-injak tisuća
kuna s plinskih polja od Vukanovca, preko Železne Gore, do
Zebanca.
– U zadnjih godinu i pol renta je rasla sa smiješnih 30-ak
tisuća, preko ovogodišnjih 200 do 300 tisuća, do ove svote koja
je odlična. Inače, već sam bio uputio zahtjev da me ministar
primi. Nekako mislim da je proizvodnja bila dobra cijelo vrijeme,
ali jako teško smo dolazili do podataka. Što se na kraju dogodilo
teško je reći. Sigurno proizvodnja sad nije povećana za 100
posto. Očito je riječ o cijeni plina, ali i o onome “što se
događalo u Ini” – naglas razmišlja Vičević koji se dugo borio za
povećanje udjela koji dobivaju općine.
Što bi nastavak ovakvog trenda značio za razvoj brijegova teško
je uopće pojmiti, nekima je to kao još jedan izvorni proračun! U
svemu tome loše ni prolazi ni Međimurska županija kojoj je ove
godine, do 20. rujna, na ime “naknade za pridobivenu količinu
energije mineralnih sirovina za plin” uplaćeno 8,794 milijuna
kuna.
INA: Da, ovo je zbog porasta cijene…
INA – Industriju nafte d.d. upitali smo za komentar velikog
porasta tzv. plinske rente našim općinama te hoće li se trend
nastaviti. Prvo pojašnjavaju kako je plaćanje naknade za
eksploataciju ugljikovodika definirano uredbom iz ožujka 2020.
godine. Koncesijski sustav jednak je na svim eksploatacijskim
poljima u državi. Njegov fiksni dio određuje se prema površini
polja. Iznosi 4.000 kuna po kilometru četvornom i obračunava se
godišnje. Država ga u cijelosti ustupa općinama
(gradovima).
Varijabilni dio ovisi o mjesečnoj proizvodnji na eskploatacijskom
polju.
U Ini kažu kako se dijeli 10 posto tržišne vrijednosti
“pridobivenih količina ugljikovodika”. No, za razliku od
onoga što su nam kazali načelnici, u Ini kažu da općina (grad)
dobiva 4 posto, županija 2, a država 4 posto. Naime, nama je
nekoliko načelnika reklo da općine dobivaju 3 posto, županije 2,
a država 5 posto. No, provjerili smo, Ina je u pravu, došlo je do
promjene. Neki načelnici smatraju i da se gleda minimalna, a ne
tržišna cijena plina. No, u Ini tvrde da se gleda tržišna cijena
te sumiraju:
– Na iznos naknade svakako, dakle, utječe porast cijene. Buduća
kretanja iznosa naknade također će ovisiti o kretanju cijene –
zaključuju u Ini. Eksploatirane količine nisu komentirali.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.518