- Novinari su bitni u prenošenju informacija građanima Europske unije, a Međimurje je odličan primjer kako se regija može razviti uz pomoć fondova EU-a - naglasio je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
Centar Europe Direct Čakovec nedavno je organizirao druženje
predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj i medija u Međimurskoj
županiji. Pored spusta po kanalu HE Dubrava, susret pod nazivom
“Europe Direct, Directly!” bio je odlična prigoda za neformalno
druženje. Tim smo povodom razgovarali s Ognianom Zlatevom,
voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Za početak razgovora, recite nam kakvi su dojmovi sa
spusta po rijeci Dravi kojeg je organizirao Centar Europe Direct
Čakovec?
– Uvijek mi je posebno zadovoljstvo doći u posjet Međimurju,
cijeli kraj je doista prelijep. Priroda u ovom dijelu Hrvatske je
nešto što čovjek naprosto mora posjetiti kako bi doživio čar ovog
podneblja. Spust po rijeci Dravi, a tu je i prelijepa Mura, bio
je nezaboravno iskustvo. Isto tako, zadovoljstvo mi je biti
okružen ljudima s ovog prostora jer jednostavno zrače pozitivnom
energijom te se osjećam doista ugodno u njihovom društvu. Osim
što su ljudi otvoreni za prijateljstvo i druženje, isto tako sam
primijetio kako je, kada je riječ o poslu, predanost i direktnost
uvijek bila prisutna. Veselim se povratku u Čakovec, nadam se
vrlo skoro.
Centar Europe Direct Čakovec jedan je od centara
sveeuropske mreže kojom upravlja Europska komisija, a koji
nastoje približiti Europu ljudima na terenu i poticati ih na
uključivanje u rasprave o budućnosti EU-a. Jeste li zadovoljni
radom čakovečkog Centra?
– Centar Europe Direct Čakovec jedan je od 10, uskoro 11 centara,
u sklopu Europe Direct mreže u Hrvatskoj. Na razini EU-a imamo
preko 440 centara u 27 država članica Unije. Oni su naše uši i
oči na terenu i pomažu nam u približavanju građankama i građanima
Unije. Kada želite približiti neku europsku inicijativu ili
politiku građanima i objasniti o čemu se točno radi, lokalni
partneri su ti koji mogu iz lokalne perspektive stvarno
približiti ljudima što ta inicijativa znači konkretno za njihovu
zajednicu. Upravo zbog zanimljivoga načina rada, europske
tematske cjeline su uistinu uspješno približene ciljanoj publici,
koja onda može aktivno sudjelovati i pridonijeti boljitku svoga
kraja – pa tako i Europe.
Centar Europe Direct Čakovec odrađuje osobito sjajan posao, što
možemo vidjeti po svim dosadašnjim postignućima i uspjesima. Ono
što bih posebno istaknuo u vezi centra jest proaktivnost te
stalno stvaranje i predlaganje novih i učinkovitih lokalnih
inicijativa, a sve u skladu s europskim idejama. Izuzetno smo
zadovoljni suradnjom centra s Predstavništvom Europske komisije.
Jedna od provedenih aktivnosti Centra Europe Direct
Čakovec bila je i radionica o uvođenju eura. Odrađuje li Hrvatska
dobar posao ili se može osjetiti određena doza neizvjesnosti kod
građana?
– Najprije moram istaknuti kako Hrvatska obavlja
jako dobar posao vezano za monetarnu politiku i sve
preduvjete uvođenja eura – a voditelj Predstavništva Komisije bio
sam ranije i u Bugarskoj pa doista imam dobar temelj za ovakvu
ocjenu. Nakon ulaska u Europsku uniju 2013., ulazak u eurozonu
Hrvatska je ostvarila relativno brzo – gospodarske i pravne
uvjete uspješno je ispunila.
Lokalna radionica u Čakovcu o uvođenju eura bila je inicijativa
Predstavništva Europske komisije, a formatom i sadržajem
ispostavila se kao jako učinkovita i ciljano korisna. Smisao
radionice bio je informirati srednja i mala poduzeća o tome što
mogu očekivati nakon uvođenja eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.
U interesu nam je da svi naši Europe Direct partneri budu
informirani i spremni, posebno ciljajući na mala i srednja
poduzeća, uvođenjem eura koji će pružati gospodarsku sigurnost,
niže kamatne stope i pristup jedinstvenoj europskoj jezgri pa smo
slične informacijske aktivnosti provodili i u drugim dijelovima
Hrvatske.
Ono što trenutno Predstavništvo Europske komisije radi u suradnji
s Vladom Republike Hrvatske te Hrvatskom narodnom bankom jest
nacionalna info-kampanja o euru koja je dijelom usmjerena i na
tzv. debunking lažnih vijesti koje dijelom kruže na društvenim
mrežama, a nerijetko i u javnom prostoru o navodnim
negativnostima uvođenja eura kao valute u Hrvatskoj.
Opipljiva činjenica jest da su baltičke zemlje koje su se zadnje
pridružile eurozoni, unatoč preuveličanim najavama o teškom
gospodarskom stanju koje bi nastupilo uvođenjem eura, nisu ni
izbliza iskusile krizne situacije kakve su se najavljivale.
Upravo suprotno, tranzicija s njihovih nacionalnih valuta na euro
bila je iznimno uspješna.
Kakvi su Vaši dojmovi o Međimurskoj županiji, županiji
koja je na čelu sa županom Matijom Posavcem, već niz godina u
vrhu po povučenim sredstvima iz EU fondova po glavi
stanovnika?
– Prvi put kad sam bio u posjetu Međimurskoj županiji i gradu
Čakovcu, impresionirali su me rezultati u jačanju lokalne
zajednice, infrastrukture, ali i gospodarske i socijalne
komponente – sve uz pomoć fondova Unije. Teritorijalno manja
županija koja je vlastitom kreativnošću i fleksibilnošću pokazala
potencijale doista me se dojmila, samo tako nastavite. Proaktivni
stav te ideje koje su se realizirale pomoću europskoga novca
služe kao primjer u mojim govorima i u drugim državama te uvijek
naglašavam Međimursku županiju kao kreativni uzor ostalima kad je
riječ o fondovima. Međimurke i Međimurci mogu biti ponosni na
vrlo kvalitetan posao koji odrađuju. Svima su nam najplastičnije
pokazali što to Europa za nas čini i što znači konstruktivno i
aktivno shvatiti opcije koje pruža članstvo u Europskoj uniji.
Nakon epidemije koronavirusa koja je obilježila protekle
dvije godine, danas nema aktualnije teme od energetike. Hoće li
biti dovoljno energenata? Po kojoj cijeni? Možemo li računati na
obnovljive izvore energije? Ova i slična pitanja muče mnoge
zemlje.
– Tema energetike je jedno od glavnih pitanja u svim državama
članicama Europske unije. Moje osobno mišljenje je da će
energenata biti dovoljno. Krovni zadatak Komisije – a svaka
država članica fokusira se na cijenu energenata – jest pronaći
što univerzalniji način i preporuku kako tu cijenu održati na
prihvatljivoj razini. Trenutna situacija koja je u Europi samo je
osnažila naše uvjerenje i nastojanja Komisije oko toga koliko je
važna energetska neovisnost i investiranje u obnovljive izvore
energije. Moramo krenuti s postupnim smanjivanjem korištenja
fosilnih energenata. Obnovljivi izvori energije su budućnost ovog
planeta – jer drugog, kao ni plana B – nemamo! A sve to vidimo
kako se jako dobro reflektira u prioritetima Europske komisije.
Kao Komisija trudit ćemo se u suradnji s državama članicama naći
najbolji rješenje, za efikasno usklađivanje korištenja energenata
te ostvarivanje ravnoteže s krajnjim ciljem: očuvanje i
poboljšanje kvalitete života te zadovoljstvo svih europskih
građanki i građana.
Bez sumnje: obnovljivost i održivost kad je riječ o energentima,
ovo su najveći izazovi pred Unijom koje zajedno moramo i možemo
pobijediti.
Upravo smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim
gorivima te daljnje ulaganje u obnovljive izvore energije jedna
je od inicijativa koje je iznijela predsjednica Europske komisije
Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije. Koje su ostale
inicijative i prioriteti za iduću godinu?
– Digitalna i zelena tranzicija su upravo prioritetne inicijative
za nadolazeće godine. Neke od ovih inicijativa već su u
fazi ispunjavanja, čak i u Hrvatskoj. Uz spomenute novitete,
predsjednica Komisije von der Leyen najavila je isto tako
izgradnju europske tvornice za vodik koja dosad nije postojala u
Europi. U planu REPowerEU udvostručili smo energetski cilj:
želimo da se do 2030. u Europskoj uniji svake godine proizvede
deset milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora. Da bismo u tome
uspjeli, trebamo pokrenuti tržište vodika, nadoknaditi manjak
ulaganja i uskladiti buduću ponudu i potražnju. Investicije kroz
instrument NextGenerationEU zajamčit će konstantan priljev
ulaganja kako bi se održala radna mjesta i rast.
Taj instrument donosi potporu našem gospodarstvu i, što je još
važnije, donosi obnovu. Financiraju se nove vjetroturbine i
solarne elektrane, brzi vlakovi i energetska obnova. Premda smo
NextGenerationEU osmislili prije gotovo dvije godine, on
predstavlja upravo ono što Europi treba danas. Smatram da je ovo
veliki pomak prema postupnom smanjenu ovisnosti o ruskim fosilnim
gorivima, a isto tako i jedan korak bliže prema energijama
budućnosti.
I za kraj, ovaj intervju dajete za portal eMeđimurje.
Možete li nam reći kao stručnjak iz područja komunikacija s
gotovo tridesetogodišnjim radnim iskustvom, u kojem smjeru će ići
daljnji razvoj lokalnih online medija?
– Odgovornost je svih medija – a pogotovo medija na lokalnoj
razini da s društvom i javnošću dijele provjerljive,
vjerodostojne i validne informacije. Svi koji se bave
novinarstvom i medijima moraju prihvatiti da je njihova golema
odgovornost informiranje auditorija na pravi način, da
informacije koje se plasiraju budu zaista istinite i autentične s
ciljem dobivanja prave slike stvarnosti. Upravo zbog ovih stvari
bitna je uloga medija: na primjer precizno i detaljno informirati
o korištenju europskoga novca kojeg sam danas već spomenuo.
Moramo biti svjesni da je u virtualnom svijetu jako puno lažnih
informacija i vijesti koje kruže novinama i portalima. Uz pomoć
naših medijskih djelatnika moramo moći razlikovati i napraviti
selekciju do najtočnijih i najvjerodostojnijih izvora. Ne
zaboravite kako je Europska komisija u rujnu 2022. usvojila i
Europski akt o slobodi medija, legislativni dokument bez
presedana, a on će svakako dodatno štititi medije u
donošenju točnih i istinitih informacija do svih građanki i
građana. Građanstvo osobito računa na lokalne medije,
a to povjerenje mora ostati uzajamno.