Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze – i rujan i listopad će u većini Hrvatske biti barem prosječne srednje mjesečne temperature zraka, što znači da bi, sudeći prema temperaturi zraka, moglo biti i 'babljeg ljeta'
Meteorolog Zoran Vakula objavio je za HRT dugoročnu
prognozu po kojoj bi 2022. mogla biti najtoplija godina.
– Iza nas je još jedan iznadprosječno topao kolovoz te po
temperaturnom odstupanju od prosjeka – još ekstremnije ljeto. A
ispred nas u većini Hrvatske vjerojatno – ne i sigurno – barem
prosječno topla jesen i zima. Trenutačno je razdoblje od siječnja
do kolovoza uglavnom drugo najtoplije – poručuje Vakula.
Povremena hladnija razdoblja prošlih tjedana onemogućila su
znatnije pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka
od višegodišnjeg srednjaka pa će kolovoz u većini hrvatskih
krajeva od klimatologa DHMZ-a jamačno dobiti manje ocjene nego
srpanj i posebice posvuda “ekstreman” lipanj, objašnjava Vakula.
– Zbog odstupanja od +1 do +3 °C najčešće ocjene vjerojatno će
biti “toplo” i “vrlo toplo”. Kad se pogledaju svi kolovozi, u
Splitu je bio 18. najtopliji, a u Osijeku i Dubrovniku 4.
najtopliji…. – rekao je Vakula.
– Kako i priliči ljetu i lokalnim nestabilnostima, ukupna
mjesečna količina oborine bila je nejednoliko raspoređena pa je
unatoč prevladavajućoj suši, ponegdje bilo i zamjetnije kiše.
Nakon detaljnije analize klimatolozi DHMZ-a vjerojatno će dati
ocjene od “ekstremno suho” u primjerice Rabu, gdje
nije pala ni 1 cijela litra kiše po kvadratnom metru,
do “normalno” u Gradištu pokraj
Županje, Varaždinu, Kninu i Splitu. A
u Komiži će, primjerice, kolovoz vjerojatno dobiti
ocjenu “kišno”, i to zbog 3 dana s izraženijim pljuskovima.
Malo, ali dovoljno za spas od prijetećih redukcija vode i još
veće štete od suše – pojasno je.
– U Rijeci je pak manje od ovogodišnjih 100 litara
kiše po četvornome metru od 1. lipnja do 31. kolovoza
zabilježeno samo 2003. godine!? Samo je te iste 2003.
te još 1949. godine od 1. siječnja do 31. kolovoza
u Rijeci izmjerena manja količina oborine nego ove
godine, a podaci postoje od 1948. U Pazinu, gdje se službeno
mjeri od 1961. godine, u istom razdoblju manja količina
zabilježena je također samo 2 godine – 1993. i 2012., što
prilično zorno dokazuje iznimnost ovogodišnje suše – istaknuo je
Vakula.
– Kao i prema prošlim izračunima većine modela za dugoročne
prognoze – i prema najnovijima se može zaključiti kako je u
većini Hrvatske povećana vjerojatnost ne samo srednje sezonske
temperature zraka barem oko prosječne, nego i većine mjeseci
tijekom jeseni i zime. Iznimke bi, prema trenutačno
najvjerojatnijim izračunima, mogli biti studeni i siječanj,
tijekom kojih je u mnogim krajevima i povećana vjerojatnost za
višak oborine. Naravno, riječ je o dugoročnim prognozama,
koje nisu odviše pouzdane i podložne su promjenama, ali nekome
možda i kao takve posluže… – upozorava Vakula.