Pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena, a koliko je rasprostranjen u Međimurju doznali smo od Marka Klemenčića, mag. sanit. ing., rukovoditelja djelatnosti za zdravstvenu ekologiju u ZZJZ Međimurske županije
Vrijeme je cvatnje ambrozije, a za osobe alergične na pelud ambrozije to znači učestalo kihanje, kašljanje, probleme sa suzenjem očiju i curenjem nosa te otežano disanje.
Koliko je korov ambrozije rasprostranjen u Međimurju saznali smo od Marka Klemenčića, mag. sanit. ing., rukovoditelja djelatnosti za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
– U blizini zgrada i naselja grada Čakovca, na poljoprivrednim površinama i oko svih gradilišta u gradu možemo vidjeti primjerke ambrozije, od onih malih pa do par metara visokih biljaka koje sad u ovo vrijeme cvatnje rade velike probleme našim građanima. Problem je u tome što se ona sustavno ne uništava, već je ljudi ostavljaju rasti uglavnom zbog neznanja – naglasio je Klemenčić.
– Ambrozija ima više naziva. Još se koriste limundžik ili pelin. Međutim razlika između ambrozije i pelina je velika. Ambrozija ima razgranate listiće, duguljaste cvjetove, dlakavu crvenkastu stabljiku i vrlo brzo raste na neobrađenim rubnim područjima, uz ceste, željezničke pruge. Ponekad može narasti i do 3 metra visine. Jedanput kada biljka razvije sjemenke, one padnu na zemlju i mogu ostati aktivne do 30 godina. Što se tiče peludi, jedna stabljika može proizvesti nekoliko milijuna čestica peludi koje stvaraju tegobe građanima.
SUZBIJANJE AMBROZIJE
– Suzbijanje ambrozije je u domeni samih građana, dok se tom
ingerencijom bavi komunalno redarstvo koje može napisati kazne
ili opomene za one koji se toga ne pridržavaju – rekao je
Klemenčić te nastavio: – Samo suzbijanje ambrozije može se
provoditi agrotehničkim mjerama. Potrebno je nastaniti stalne ili
jednogodišnje kulture, uz poštivanje plodoreda. Može se suzbijati
mehaničkim putem, poput akcije Čupaj ili nisko kosi gdje se
ambrozija uništava prije cvatnje. Naravno, postoji i suzbijanje
pesticidima, koje nikako ne preporučamo, ali kada nema drugih
načina koriste se i kemijske mjere.
Marko Klemenčić
Rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologiju je naglasio da je ambrozija invazivna vrsta koja se vrlo brzo i lako širi.
– Može migrirati i do nekoliko desetaka kilometara godišnje, a njezine sjemenke možemo i dan danas naći u hrani za ptice koje se prodaju u dućanima pa onda te sjemenke vrlo lako završe u prirodi.
BITNA JE EDUKACIJA
– Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije već niz godina provodi edukacije i putem web stranica. Na Kolegiju gradonačelnika i načelnika Međimurske županije održana je edukacija za komunalne redare i udruge koje rade na uništavanju ovog korova. Također, svake godine, prve subote u ljeti, prigodno se obilježava Međunarodni dan borbe protiv ambrozije. Izdavali smo letke te često puta na razne javno zdravstvene akcije donesemo biljku ambrozije u tegli i na taj način pokušamo educirati ljude – rekao je Klemenčić te dodao: – Moram napomenuti da su u protekle dvije godine te akcije bile umanjene zbog koronavirusa. Nekad su razne udruge, branitelji i građani imali akcije suzbijanja ambrozije. One su sad u padu i mislim da bi ih trebalo pojačati!
Na pitanje ima li smisla sada uništavati ambroziju kada je ona u cvatu ili je bolje to činiti u proljeće Klemenčić odgovara: – Postoji više smjernica suzbijanja ambrozije. Mi se vežemo za europske koje ipak sugeriraju da ju je unatoč cvatnji bitno uništiti prije negoli se razviju sjemenke. Jedanput kad se razviju sjemenke, napravili smo si dvostruki posao!
Stoga se valja pridržavati već dobro znanih savjeta: boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, ići u šetnju neposredno poslije kiše ili navečer te svakako pratiti peludnu prognozu i alergijski semafor. U današnje vrijeme postoje razne aplikacije koje građanima pokazuju koja je izmjerena dnevna koncentracija alergene peludi u zraku za određeno područje.
