I dalje smo primjer svima po gospodarenju otpadom
Oni za koje se smatralo da će biti predvodnici, a to su najveći i
najrazvijeniji i dobro organizirani gradovi u Hrvatskoj poput
Zagreba, Rijeke, Splita, Zadra, Pule, najdrastičniji su primjeri
nebrige i katastrofalnih rezultata u gospodarenju komunalnim
otpadom. Pokazuju to najnoviji podaci iz godišnjeg izvješća
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu
za 2021. godinu, piše Poslovni dnevnik.
Ukupno gledano, na nacionalnoj ima pomaka, raste odvajanje
komunalnog otpada, ali ciljevi koji su zacrtani Programom
gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (PGO) nisu postignuti, u
nekim segmentima su i debelo ispod postavljene razine, a izgledno
je i po ocjeni Ministarstva, da se to neće dogoditi niti u ovoj
godini.
Prošle godine proizvedeno je ukupno 1,77 milijuna tona komunalnog
otpada i na godišnjoj je razini riječ o povećanju od 4%. To nije
i rekordna ukupna količina, ali je zaustavljen trend smanjenja i
po tom kriteriju Hrvatska se vratila na razinu iz 2018.
No, zbog smanjivanja broja stanovnika i primjene podataka iz
posljednjeg popisa, lani je postignut rekord po količini otpada
kojeg je “proizveo” jedan stanovnik RH. Po glavi stanovnika,
naime, stvoreno je 454 kilograma, dvostruko više nego polovicom
1990.-ih.
Gleda li se zadatak iz PGO-a, po proizvedenom otpadu smo
podbacili, jer umjesto smanjenja za 5% u odnosu na referentnu
2015. i tadašnjih 1.57 tona bilježimo 13-postotni porast.
Procjena je i da je lanjskoj količini otpada pridonio i oporavak
turizma nakon korone, no bez obzira na razloge većeg stvaranja
otpada, to ne može biti opravdanje da se snažnije ne povećava
praksa odvojenog prikupljanja otpada.
Uza sav trud, nacionalne i lokalne projekte edukacije i jačanja
infrastrukture, financiranih i iz europskih fondova, razina
razdvajanja otpada još je razočaravajuća, jer odvaja se tek 43%.
To predstavlja pomak u odnosu na prethodnu godinu, za 2 postotna
boda, ali je daleko ispod cilja da tzv. miješanog otpada u 2021.
na odlagalištima završi tek 25%.
Dodatno sjenu na rezultat u odvajanju otpada baca i činjenica da
još uvijek značajan dio onoga što su građani odvojili ipak završi
na odlagalištima, točnije u daljnju obradu odlazi 74% takvog
otpada. Na kraju je u 2021. na oporabu otišlo 32 % ukupnog
otpada, a najbolji rezultat u tom pogledu postižu i dalje
stanovnici sjeverozapadne Hrvatske.
Kao i ranijih godina, u kulturi gospodarenja otpadom prednjače
Međimurska županija, gdje se na reciklažu i
drugu obradu uspijeva upotrijebiti više od polovice prikupljenog
otpada (55%). Slijede Varaždin i Koprivničko-križevačka županija,
dok su najporazniji rezultati u Ličko-senjskoj i Zadarskoj, gdje
se iskorištava tek petina otpada. Inače, PGO-om se predviđa da na
ukupnoj razini u prošloj godini bude u oporabi minimalno 52%
otpada.
Zanimljivo je i da odvojeno prikupljanje otpada nisu još uvijek
uvele sve jedinice lokalne samouprave, točnije njih 33 ili 7%,
što dodatno daje argumente onima koji upozoravaju na prevelik
broj gradova i općina.
Na popisu onih koji “kasne” u uređenju sustava gospodarenja
otpadom su uglavnom općine, no i primjerice Gospić i Glina.
Zapravo je jednostavnije izdvojiti županije u kojima sve općine i
gradovi imaju uređen sustav, a to su ponovno
Međimurska, Varaždinska, te Krapinsko-zagorska,
Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Požeško-slavonska
županija.
Među velikim gradovima prevladava slabi interes za odvajanje
otpada, primjerice u Splitu 16,5%, Zadru 9,5%, Rijeci 24,2% i
Puli 26,5%.
Zagreb ispod prosjeka
Inače, promatra li se količina ukupnog otpada, najviše ga,
petina, nastaje na području Grada Zagreba, a slijedi
Splitsko-dalmatinska županija. No, zanimljivo je i da je, gledano
po stanovniku, prosječna količina u Zagrebu čak za kilogram ispod
prosjeka, a po tom kriteriju rekorderi su Istarska i Zadarska
županija, sa po 672 kilograma po stanovniku, te
Primorsko-goranska (645 kg/st.), ali i najnerazvijenija i
najmanje naseljena županija Ličko-senjska, gdje je lani po
stanovniku nastalo 645 kilograma.
Kada se vidi da su iznad prosjeka još preostale tri priobalne
županije, Dubrovačko-neretvanska (595) i Šibensko-kninska i
Splitsko-dalmatinska (593), jasno je da je turizam pridonio
povećanju otpada na tim područjima.
U izvješću se tom pitanju posvetilo i posebno poglavlje, pa je
primjerice utvrđeno da je ukupno 136,6 tisuća tona rezultat
boravka 97,3 milijuna noćenja gostiju, a u njemu su spomenute
županije imale i najveći udjel.
Cijeli članak pročitajte na portalu Poslovnog dnevnika.