Zaposlenost je u lipnju bila rekordno visoka, s 1,64 milijuna osiguranika – što je oko 45 tisuća zaposlenih više nego lani.
U godinu dana prosječna neto plaća u državi porasla je za 586
kuna te je u lipnju bila 7690 kuna, odnosno 1020 eura po
konverzijskom tečaju.
Ipak, dvije trećine zaposlenih ima ispodprosječna primanja. Svaki
drugi zaposleni zarađuje do 6490 kuna, odnosno 861 euro, s tim
što svaki četvrti zaposleni, ili 346 tisuća radnika u pravnim
osobama (bez obrta i slobodnih profesija), ima plaću manju od pet
tisuća kuna, točnije do 4959 kuna (658 eura). Nominalno su
prosječne neto plaće u godinu dana porasle 8,2 posto, a kako je
inflacija viša od rasta plaća, njihova realna vrijednost pala je
2,3 posto!
Sve do svibnja plaće u privatnom sektoru rasle su brže nego u
javnom, prije svega zbog velike potražnje za radnicima u sektoru
usluga, ali i drugdje. Kako je i država povećala osnovicu plaća
za 4 posto, to se osjetilo i unutar podatka o državnom prosjeku
te je nominalni rast prosječnih plaća u odnosu na prethodni
mjesec bio 1,9 posto. Nedavno su potpisana i dva granska
kolektivna ugovora, prema kojima će u građevinarstvu plaće od
ovog ljeta rasti od 5 do 21 posto, a u turizmu su plaće već
povećane 5 do 12 posto te će primjena kolektivnog ugovora u
turizmu biti proširena na sve poslodavce u toj branši.
Proširenje se očekuje i na građevinski sektor. U građevini je
prosječna plaća isplaćena u lipnju bila 6122 kune i u godinu dana
porasla je za 440 kuna. U hotelima je rast bio izraženiji – 878
kuna te je prosjek bio 7251 kunu. Kafići i restorani imaju bitno
nižu prosječnu plaću – 5260 kuna te je i ona rasla 641 kunu u
odnosu na lipanj 2021. godine. Zaposlenost je u lipnju bila
rekordno visoka, s 1,64 milijuna osiguranika – što je oko 45
tisuća zaposlenih više nego lani. Nezaposlenost je, međutim,
prestala padati te je u srijedu na burzi bilo oko 109 tisuća
nezaposlenih osoba, dijelom zbog smanjene potražnje za sezonskim
radnicima u odnosu na proljeće, a dijelom i zbog dolaska na burzu
rada mladih koji su završili srednje škole.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti
zračnog prijevoza – 12.202 kune uz rast od 1933 kune u odnosu na
isti mjesec lani, dok je najniža neto plaća u zaštitnim i
istražnim djelatnostima – 4905 kuna, što je u odnosu na prošlu
godinu 427 kuna više. Kad je posrijedi javni sektor, u javnoj su
upravi plaće više za 536 kuna te su gotovo 9 tisuća kuna, u
zdravstvu je povećanje bilo 855 kuna i prosječna plaća iznosila
je 10.743 kune, a u obrazovanju je rast bio skromniji – 365 kuna
te je prosječna plaća 8221 kunu.
Više od tisuću kuna u godinu dana porasla je plaća i u računalnom
programiranju te je došla na 11.660 kuna, dok je prerađivačka
industrija ispod prosjeka s plaćom od 6993 kune i povećanjem za
518 kuna u odnosu na godinu dana prije.