Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da je 39-godišnjakinja s područja Grada Zagreba, počinila kaznena djela računalne prijevare i nedozvoljene uporabe osobnih podataka
Naime, istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičena putem
društvenih mreža objavila oglas putem kojeg je nudila pozajmice
građanima. Putem takvog oglasa prikupila je osobne podatke
40-godišnjakinje te podatke o njenom bankovnom računu. Koristeći
osobne i bankovne podatke prikupljene prijevarom, osumnjičena je
sredinom lipnja ove godine podigla zajam putem trgovačkog
društava iz Osijeka. Ujedno, osumnjičena je krajem lipnja,
koristeći spomenute podatke izvršila nekoliko transakcija putem
internetske kladionice. Opisanim kaznenim djelima
40-godišnjakinja je oštećena za više tisuća kuna.
Protiv osumnjičene 39-godišnjakinje podnijet će se posebno
izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. Kao dopuna prethodno
dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja.
Svakim danom sve češće i više komuniciramo preko modernih
tehnologija, na internetu plaćamo račune, naručujemo odjeću te
radimo i zabavljamo se. Uz sve navedene prednosti, online svijet
donosi i određene opasnosti. Danas kriminalci imaju još više
mogućnosti za različite prijevare putem interneta. Najčešće žrtve
su trgovci i potrošači, svi oni koji “kupuju- prodaju”. U
posljednje vrijeme policija evidentira češće internetske
prijevare u kojima počinitelji koriste lažne WEB stranice
prodavača ili pružatelja posredničkih, poštanskih i dostavnih
usluga te usluga ishodovanja kredita, pozajmica i slično.
Kako se pripremiti i zaštiti od prijevara koje vrebaju u
virtualnom svijetu?
Kako bi lakše prepoznali prijevare i da ne postanete iduća žrtva,
bitno je prepoznati glavne indikatore prijevare:
slanje poveznice(linka) koji naizgled vodi na stranice
trgovačkih društava koje se bave poštanskim i dostavnim uslugama
s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne
podatke,
lažni/kopirani izgled WEB stranice trgovačkih društava, lako
prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama
hrvatskog jezika, u kombinaciji sa stranim jezicima, (najčešće se
koriste Internet prevoditelji),
jedan od indikatora je i zahtjev za unosom podataka sa
debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv.
sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj s poleđine kartice),
zahtjev za pristup Internet bankarstvu (unos broja tokena, OTP
iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena),
također jedan od indikatora koji se pojavljuje u posljednje
vrijeme se odnosi na poruke/ponude za kupovinu putem WEB stranice
oglasno-prodajnih portala, koje potencijalni prodavatelj zaprima
na svoj mobilni telefon ( kroz aplikacije za komunikaciju) pri
čemu su zabilježene poruke s pozivnih brojeva drugih zemalja ali
i brojevi hrvatskih mreža.
S ciljem snažne zaštite od internetskih prijevara te sigurnog
korištenja društvenih mreža, kupovine poklona, rada i zabave,
donosimo Vam i korisne savjete:
osnovni preventivni savjet građanima je da prilikom prodaje ne
koriste i ne daju niti jedan od gore navedenih podataka,
jedino što se bez opasnosti od zlouporabe može koristiti i
poslati potencijalnom kupcu jest ime i prezime te broj bankovnog
računa (tzv. IBAN broj).
više o internetskim prijevarama i kako se zaštititi možete
pročitati na:
–
https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/internet-prijevare/456,
–
https://policija.gov.hr/vijesti/vazno-nova-phishing-prijetnja-putem-mobilnih-aplikacija/5854.
Pratite pouzdane izvore i koristite Internet sigurno i odgovorno.
Ako postanete žrtva računalnog kaznenog djela, obavijestite o
tome policiju.