S dolaskom kasnojesenskih dana i sve bliže zime počela je i sezona raznih zaraza – od prehlada i drugih respiratornih bolesti do raznih viroza
Tim smo povodom savjete o preventivi i kako se nositi sa
simptomima potražili od stručnjakinja: voditeljice Ljekarne Donji
Kraljevec Valentine Smrtić Topolnjak, mag.
pharm., te djelatnice iste ljekarne Ivane Sabol,
mag. pharm.
Koliko god bili jaki i zdravi, prehlade i viroze su naši stalni
pratitelji, odrasle osobe obolijevaju u prosjeku do 4 puta
godišnje, djeca do 8 puta, a djeca koja su jaslicama i vrtićima
čak i do 12 puta godišnje, uvodno su podijelile s nama
stručnjakinje.
– Prva barijera koja naš štiti od zaraze je fizička: naša koža i
sluznice sprečavaju ulazak virusa i bakterija pa ne možemo
dovoljno naglasiti važnost higijene, redovito pranje ruku te
izbjegavanje dodirivanja očiju i nosa neopranim rukama. Druga
barijera našeg imunosnog sustava su naša unutrašnja tkiva,
stanice i molekule imunosnog sustava koje nas štite protiv
uzročnika bolesti koji uspiju proći prvu barijeru. Najsnažniji
učinak na stanje našeg imuniteta ima zdrava prehrana, redovito
vježbanje, dob i smanjenje psihičkog stresa, objašnjavaju.
“Bolje spriječiti nego liječiti!”
Kada se zbroje troškovi liječenja, lijek za temperaturu pa kapi
ili sprej za nos, sirup za kašalj, pastile za grlo, nekad i sve
to puta dva ili tri, ovisno o broju članova obitelji, često se
financijski više isplati uložiti u prevenciju.
– O dodacima prehrani za podizanje imuniteta razmišljamo u
stanjima nedovoljnog unosa putem hrane, kod čestih prehlada i kod
dužih razdoblja bolesti. Kako ne jedemo dovoljno voća i povrća
prema preporukama, čest izbor su multivitamini. Veće doze nisu
uvijek nužno i bolje!
Kod izbora vitamina, najviše dokaza o učinkovitosti imaju
vitamini C i D te cink. Vitamin C nema učinak na smanjenje
učestalosti prehlada, ali skraćuje trajanje simptoma prehlade,
isto vrijedi i za mineral cink koji uz to ima i antivirusna
svojstva. Nedostatak vitamina D značajno povećava rizik od
respiratornih infekcija, a i velik broj pacijenata ima toliko
velik deficit da su potrebne i veće, receptne doze koje propisuje
liječnik.
Ne smijemo zaboraviti ni na pomoć prirodnih biostimulatora –
preparata na bazi meda, propolisa i matične mliječi koji sadrže
vitamine B skupine i velik broj enzima i aminokiselina. Njihova
protuupalna i antivirusna svojstva potpomažu imunitet, a med
pomaže i kod kašlja. Jedna od rijetkih biljaka za koje imamo niz
kliničkih studija koje potvrđuju korist je ehinacea, ali izabrani
preparat mora biti kvalitetan, izrađen od svježe biljke i ne
smije se koristiti duže od dva tjedna u kontinuitetu, dodaju.
Još jedan od djelotvornih prirodnih preparata su beta-glukani,
prirodni spojevi koji moduliraju imunitet i mogu imati pozitivne
učinke na sprečavanje i trajanje bolesti, ističu farmaceutkinje
Smrtić Topolnjak i Sabol.
– Preporučujemo ih koristiti do 10 dana kod akutne bolesti, a 8
-12 tjedana za prevenciju.
Posljednjih godina napravljen je velik broj istraživanja u
liječenju raznih vrsta bolesti probioticima. Kako se 2/3 stanica
našeg imunosnog sustava nalazi u probavnom traktu, zdravlje naše
probave ima utjecaj na zdravlje cijelog organizma. Probiotici
definitivno nisu više rezervirani samo za terapiju proljeva i
crijevnih tegoba.
Na tržištu postoje specijalizirani pripravci sa sojevima koji
pomažu kod prevencije respiratornih viroza, za intimno zdravlje
pa čak i za poboljšanje raspoloženja i mršavljenje.
Probiotik biramo najprije prema soju ili mješavini sojeva, ovisno
o problemu koji muči pacijenta, a važni su nam i koncentracija
probiotika kako bi dovoljna količina dobrih bakterija preživjela
put do crijeva i tamo pokazala svoje djelovanje. Svima nam je
dostupan i odličan domaći probiotik – kiselo zelje koje sadrži
probiotičku bakterijsku kulturu Lactobaccilus plantarum,
naglašavaju naše sugovornice.
Pravi preparat
Ne postoji univerzalno “jedan preparat za sve” rješenje za
imunitet, napominju.
– Kod biranja preparata za imunitet moramo uzeti u obzir za koga
se preparat za imunitet kupuje (dob, spol), od kojih bolesti
pacijent boluje i koje lijekove i dodatke prehrani već koristi te
je li alergičan na neke lijekove, biljke, pomoćne tvari.
Važno je odabrati i lijekoviti oblik (tablete, prašak, tekućina)
koji oblik pacijent uopće može uzimati ili preferira, pogotovo
kod djece i starijih osoba.
Dodaci prehrani u svakom slučaju nisu zamjena, već samo dopuna
zdravom životu i rado ćemo vam pomoći odabrati pravi preparat za
vas, za kraj poručuju Valentina Smrtić Topolnjak i Ivana Sabol.