Pod geslom 'Poljoprivreda u razvoju - gledajući unazad gledamo unaprijed' iduće godine obilježava se stota obljetnica nastanka biodinamičke poljoprivrede
Centar dr. Rudolfa Steinera već punih 15 godina provodi misiju
širenja znanja, iskustva i prakse dr. Steinera u svim aspektima
njegovog djelovanja, s posebnim naglaskom na biodinamičku
poljoprivredu, kao održivo rješenje za izazove zaštite okoliša,
socijalne i prehrambene politike 21. stoljeća te senzibilizaciju
i edukaciju potrošača o vrijednostima i kvaliteti biodinamičke
hrane.
Ususret stotoj obljetnici nastanka biodinamičke poljoprivrede,
koja se obilježava 2024. godine, razgovarali smo s dr.sc.
Dijanom Posavec, ravnateljicom Centra dr.
Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu.
Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija
koja se temelji na djelu i radu dr. Rudolfa Steinera, a
objedinjuje znanost, umjetnost i turizam. Osnovan je 2007. godine
na osnovu činjenice da je 1861. godine upravo ovdje u Međimurju
rođen Rudolf Steiner, znanstvenik, istraživač,
utemeljitelj waldorfske pedagogije i biodinamičke poljoprivrede,
gdje se i danas nalazi njegova rodna kuća kojom upravlja Centar.
– Rodna kuća otkrivena je 1966. godine. Zanimljivo je da je tih
davnih dana na samom otvorenju bila prisutna i svjetski poznata
diva Ingrid Bergman. Od tada pa sve do danas
dolaze nam posjetitelji iz cijelog svijeta, poznavatelji
sveobuhvatnog znanja dr. Steinera. Upravo su oni dali potreban
impuls ideji o osnivanju i izgradnji centra za posjetitelje u
Donjem Kraljevcu, što je i rezultiralo potpisivanjem Sporazuma
između Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec, rekla nam je
na početku razgovora ravnateljica ustanove dr.sc. Dijana
Posavec.
– Dr. Rudolf Steiner imao je enciklopedijsko znanje. To nam
potvrđuje više od 70 knjiga koje je napisao. Njegova djela i
interes pokrivaju područje od poljoprivrede do zoologije,
uključujući arhitekturu, slikarstvo, obrazovanje, ekonomiju,
filozofiju, kozmologiju, poeziju, dramatizaciju, povijest,
komparativnu religiju, medicinu, fiziologiju, dramaturgiju,
dizajn i vitraž. Iz spomenutih tema Steiner je održao više od
6.500 uglavnom javnih predavanja širom Europe. Većina predavanja
kasnije je prikupljena i također objavljena u obliku knjiga,
naglasila je ravnateljica Centra dodavši da sabrana djela dr.
Steinera obuhvaćaju 360 svezaka, što je impozantan broj s obzirom
na činjenicu da je živio tek 64 godine.
– Zasigurno da takva osoba zaslužuje jedno veliko uvažavanje.
Najmanje što smo mogli učiniti je u pozitivnom smislu iskoristiti
navedene činjenice te osigurati uvjete za dolazak posjetitelja u
njegovo rodno mjesto, u Donji Kraljevec, na što smo izuzetno
ponosni. Isto kao što su to učinili drugi za svoje velikane
diljem svijeta, kazala nam je dr.sc. Posavec.
SEKCIJE UTEMELJENE NA STEINEROVOM DJELOVANJU
Centar dr. Rudolfa Steinera djeluje s vizijom da postane
institucija na svjetskom nivou za promociju i primjenu nauka dr.
Steinera u svim aspektima njegovog djelovanja, a naročito na
području biodinamičke poljoprivrede. Unutar Centra djeluje
nekoliko sekcija. To su: biološko-dinamička poljoprivreda,
antropozofija, waldorfska pedagogija, organska arhitektura,
euritmija te kultura i turizam. Sekcije su međunarodnog karaktera
te se u njihov rad mogu uključiti zainteresirani posjetitelji iz
različitih zemalja, ovisno o svom interesu.
– Steinerova ostavština je sveobuhvatna, bogata i raznolika, a
ljudima je ponudio pristup suštinski novom načinu mišljenja.
Obrazovanje je, primjerice, želio obnoviti uspostavljanjem
waldorfskog odgoja, poljoprivredu uvođenjem biodinamičke
poljoprivrede, scensku umjetnost putem euritmije, koja je ujedno
i oblik zdravstvene terapije, pojasnila je dr.sc. Posavec.
– Osobite poglede Steiner je dao na polju likovne umjetnosti. U
kiparstvu, u oblikovanju forme, začeo je ideju o oblikovanju
ploha u prostoru koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada
s unaprijed zadanim bridovima. U slikarstvu je temeljem Goetheove
teorija boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i
na sam način slikanja. Arhitekturu je promatrao kao pokretan živ
oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. U medicini je
uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove
trodijelne podjele fizičkog tijela, koju stavlja u vezu s
nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom
homeopatije. Također, ustanovio je i metode “zdravstvene
pedagogije” u radu s djecom s teškoćama u razvoju, a kao temeljna
načela navodi razvijanje religioznih osjećaja, bavljenje
umjetnošću te poticanje rada rukama, naglasila je ravnateljica
Centra dodavši da je Steiner i na mnogim ostalim poljima dao
izvorne ideje.
REFERENTNI CENTAR ZA BIODINAMIČKU POLJOPRIVREDU
Centar dr. Rudolfa Steinera sve više se ističe na svjetskoj
razini, posebice po pitanju biodinamičke poljoprivrede. Postao je
referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj i
šire, provodeći edukacije i radionice o održivoj poljoprivrednoj
praksi. U suradnji s obiteljskim poljoprivrednim proizvođačima,
obrazovnim i znanstvenim ustanovama te lokalnom i regionalnom
zajednicom, Centar je priznat od strane stožernog međunarodnog
tijela Goetheanum Švicarska, Wanderschule – Biodynamic Field
Works Njemačka i drugih.
– Koncept održivog razvoja koji nastoji uskladiti ekonomski,
ekološki, društveni i kulturni razvoj na skladan i uravnotežen
način dr. Steiner predstavio je još prije sto godina. Danas je
upravo takav koncept podloga za zelene politike Europe koje se
temelje na održivosti i teže postizanju klimatske neutralnosti do
2050. godine. Zelene politike kroz mnogobrojne mjere obuhvatit će
gotovo sva područja našega života te nas očekuju značajne
promjene. Pitanje je na koji način smo ih spremni prihvatiti,
dodala je ravnateljica Posavec.
U tom kontekstu Centar dr. Rudolfa Steinera igra ključnu ulogu u
podršci i edukaciji biodinamičkih proizvođača te poticanju šire
svijesti o važnosti održive poljoprivrede, kreirajući
horizontalni i vertikalni sustav podrške biodinamičkim
proizvođačima. Od edukacija, radionica, biodinamičkih pripravka
koji su nužni u ovakvoj vrsti uzgoja hrane, vanjskih eksperata te
usmjeravanja za dobivanje konkretne financijske podrške.
Naravno da je i to razlog zbog čega se javljaju proizvođači koji
se preusmjeravaju na ovakav vid održive poljoprivredne
proizvodnje, koja će se sve više poticati kroz razne potpore i
mjere, u skladu sa Zelenim planom Europske unije.
BIODINAMIČKA POLJOPRIVREDA OBOGAĆUJE TLO!
– Biodinamički poljoprivredni proizvođači razumiju međuovisnost u
ekosustavu što potvrđuju kroz korištenje metoda i praksi u kojima
surađuju sa svim dionicima prirode. Biodinamičke metode koje se
pri tom koriste ne iscrpljuju tlo već ga obogaćuje, obnavljaju
njegovu plodnost kroz povećanje humusa, sekvestriraju ugljik i
regeneriraju biljni i životinjski svijet. Zaboravili smo da
kvaliteta i vrijednost naše hrane ovise o vitalnosti tla. Prema
izvješću UN-a tla su kisela, žedna i jalova. Podaci istraživanja
iz 2019. godine Centra za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu
i hranu u Hrvatskoj potvrdili su isto, kazala nam je naša
sugovornica te naglasila da je prostora za uzgoj hrane sve manje.
– Prije 50 godina svaka osoba na svijetu imala je pola hektara
zemlje na raspolaganju za uzgoj hrane. Danas je to četvrtina
hektara, a do 2050. bit će tek 1.000 četvornih metara. Među
najvećim doprinosima emisijama stakleničkih plinova, koji utječu
na klimatske promjene, je intenzivna industrijska poljoprivreda.
Ne samo da aktivnosti iz poljoprivrede i korištenje zemljišta
općenito doprinose emisijama stakleničkih plinova, već i opskrbni
lanci imaju utjecaj u distribuciji proizvoda s polja do stola. S
druge strane, to je također jedan od sektora koji su najviše
pogođeni klimatskim promjenama. Sve veće temperature, nedostatak
vode i degradacija tla su samo neki od njih. Uz klimatski
prihvatljive poljoprivredne prakse, poljoprivreda može aktivno
doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, pa čak i smanjiti
emisije CO2. Stoga, nit vodilja intenzivne industrijske
poljoprivrede “Sve više prinosa na štetu tla” više nije opcija,
pojasnila je dr.sc. Posavec naglasivši da jedna od opcija može
biti biodinamička regenerativna poljoprivreda koja zastupa
holistički, ekološki i etički pristup.
U Centaru dr. Rudolfa Steinera, s obzirom na resurse koje
posjeduju, primarno se bave edukacijama i promoviranjem
proizvodnje hrane prema biodinamičkim principima i metodama, što
podrazumijeva uzgoj hrane na prirodan način, bez upotrebe
kemijskih sredstava (pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i
sl.) kao i velikog broja raznih aditiva koji se danas masovno
koriste u tzv. konvencionalnoj proizvodnji hrane. Biodinamički
način uzgoja hrane predstavlja nadstandard ekološkom uzgoju, a
pod oznakom Demeter zasigurno je najstariji prema strogim
standardima certificirani prehrambeni proizvod.
– Način na koji se u posljednjih sto godina proizvodi hrana
postaje neodrživ. Takozvana konvencionalna poljoprivredna
proizvodnja sve brže uništava plodonosno tlo uporabom enormnih
količina kemijskih sredstava. Takva proizvodnja ima za posljedice
gubitke plodnog tla i humusa, onečišćenje podzemnih pitkih voda,
sve učestalije erozija tla i konačno – upitnu kvalitetu hrane,
rekla je dr.sc. Posavec dodavši da se na sve navedeno, nadovezuju
i mnogi drugi kompleksniji problemi, s kojima ćemo se sve češće
susretati i uvelike baviti u bliskoj budućnosti.
Već neko vrijeme se na razini svijeta, Europe pa i Hrvatske teži
pronalasku optimalnog rješenja vezanog za globalne klimatske
promjene kojima svjedoči svaki stanovnik planete. Europa naravno
tu prednjači sa svojom težnjom da postane prvi klimatski
neutralni kontinent s usvojenim Europskim zelenim planom koji
podrazumijeva i promjenu načina gospodarenja tlima pri
proizvodnji hrane koja mora biti održiva i doprinositi očuvanja
ekosustava i bioraznolikosti. Upravo time bave se u Centru dr.
Rudolfa Steinera, kao pioniri na tom području.
– Do kraja godine održat ćemo dvije međunarodne konferencije u
suradnji sa IFOAM AgriBio Mediteranneo na temu proizvodnje
ekološkog i biodinamičkog maslinovog ulja koje donosi višestruku
dodanu vrijednost, te u suradnji sa svjetskom Demeter
biodinamičkom federacijom susret s predstavnicima biodinamičkih
proizvođača iz 50-tak zemalja na temu obilježavanja 100.
obljetnice nastanka biodinamičke poljoprivrede kao preteče
ekološkom načinu uzgoja hrane koja se obilježava 2024. godine pod
geslom ‘Poljoprivreda u razvoju – 100 godina biodinamike:
gledajući unazad gledamo unaprijed’, najavila je ravnateljica
Posavec.
INOVATIVNA TURISTIČKA ATRAKCIJA
Centar dr. Rudolfa Steinera smatra se jednom od najzanimljivijih
inovativnih turističkih atrakcija Međimurja. Bilo da se radi o
jednodnevnom posjetu ili izletu od nekoliko dana, polazna točka
doživljaja ovog fenomena svakako je zgrada Centra dr. Rudolfa
Steinera sagrađena u stilu organske arhitekture, a koju su
opremili vlasnici poznatog auto koncerna, obitelj Porsche.
– Ovdje se posjetitelji mogu upoznati s prostorno-vremenskim
kontekstom djelovanja i ostavštinom dr. Rudolfa Steinera, kao i s
radom same ustanove. Nedaleko se nalazi rodna kuća dr. Steinera
te spomen park sa skulpturom dr. Steinera kod željezničke postaje
Donji Kraljevec otvoren u svibnju 2021. godine. Naime, rođenje
Rudolfa Steinera u Donjim Kraljevcem leži upravo u činjenici da
je njegov otac radio kao telegrafist na novoizgrađenoj
željezničkoj pruzi 1860. godine koja se tada otvorila i još danas
predstavlja prvu izgrađenu željezničku prugu u Hrvatskoj, kazala
je dr.sc. Posavec.
Posjetitelji mogu obići i ekološke-biodinamičke farme u okolici
kako bi se upoznali s načinom uzgoja i nabavili neke od
raznovrsnih namirnica, a mogu kušati i jela pripremljena od tih
namirnica u nekom od naših restorana.
– U zgradi Međimurske palače turizma u Čakovcu mogu posjetiti Eko
muzej “Međimurje malo”, gdje suvremena multimedijalna
tehnologija posjetitelju omogućuje da doživi najznačajnije
kulturne i prirodne atrakcije našega kraja, a najatraktivniji i
tehnološki najizazovniji dio upravo je onaj o dr. Steineru. To je
nešto što preporučamo kao doživljaj. Nadalje, naše poznate Terme
Sv. Martin implementirale su Steinerovu filozofiju u svoju
ponudu, gdje posjetitelji mogu uživati u pikniku u biodinamičkom
vrtu ili pak uživati u bazenima čija je arhitektura i uređenje
posvećeno njegovom radu, dodala je ravnateljica Centra.
Posjetitelje, posebice strance i djecu, zanima način na koji se
živjelo na ovim prostorima u vrijeme kad je rođen dr. Steiner,
krajem 19. stoljeća. Taj odgovor vrlo zorno mogu sami doživjeti
samo par kilometara od Centra dr. Rudolfa Steinera, posjetom
etnografskoj zbirci mons. dr. Juraj Kolarića, jednoj od
najljepših i najvećih etno zbirci u ovom dijelu Hrvatske koja se
sastoji od šest zgrada s velikim brojem eksponata na imanju
naziva Bohnecov grunt.
DALJNJI RAZVOJ CENTRA DR. RUDOLFA STEINERA
Ovako veliki Centar s brojnim aktivnostima iziskuje ulaganja u
daljnji razvoj, kako u ljude, tako i u infrastrukturu. U skladu s
time, u planu je zapošljavanje novih djelatnika, ali i proširenje
prostornih kapaciteta.
– Centar dr. Rudolfa Steinera već se profilirao kao referentni
centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj, ali i šire. Naš
plan je da postanemo Nacionalni centar za ekološku i biodinamičku
poljoprivredu Hrvatske s regionalnim podružnicama, kako bi bili
što bliže proizvođačima na terenu. Isto tako, na Nacionalni plan
oporavka i otpornosti prijavili smo projekt izgradnje Centra za
interpretaciju biodinamičke poljoprivrede, vrijedan oko 3
milijuna eura, čime bi naše djelovanje podigli na još višu
razinu, podijelila je s nama daljnje planove za razvoj Centra
ravnateljica dr.sc. Posavec.