Čak petnaest sorti krumpira posađeno je na pokusnoj njivi obitelji Filipović iz Belice, dugogodišnjih proizvođača krumpira
Tijekom uzgoja primjenjivao se folijarni biostimulator
istovremeno s mjerama zaštite cime krumpira od važnijih uzročnika
bolesti i štetnika prikladnih za ekološku proizvodnju.
Kakvi su rezultati takvog uzgoja, ali i kakvima su se pokazale
nove sorte, doznalo se na demonstracijskoj aktivnosti koju je
organiziralo Ministarstvo poljoprivrede.
-Cime krumpira u dobroj su zdravstvenoj kondiciji. Za gomolj pak
možemo reći da je najslabija prinosna sorta u ovom pokusu jednaka
prošlogodišnjem najboljem prinosu. Toliko se godine razlikuju.
Ova je godina dosta zahtjevna, ali će biti i dosta zahvalna
za poljoprivrednike koji su obavili sve nužne agrotehničke
mjere, rekao je Milorad Šubić iz Uprave za
stručnu podršku razvoju poljoprivrede resornog Ministarstva. Cilj
ovakvih pokusnih polja je provjeriti kako se krumpir ponaša na
određenom području, ali i u ovom slučaju kako se ponaša u
ekstremnim vremenskim uvjetima, kao i utjecaj prosječne
agrotehnike.
Klimatske promjene
– Mi smo pokušali s nekim biljnim stimulatorima dopuštenim u
ekološkoj proizvodnji utjecati na sama proizvodna svojstva tla,
njihov repelentan utjecaj na zemljišne štetnike. Uključili smo
biološke stimulatore koji su za neke novost ali ovdje su
standard. Oni su naš agronomski odgovor na klimatske promjene.
Osim bolesti i štetnika moramo se kod ove kulture prilagoditi
klimatskim promjenama jer krumpir je tipična planinska biljka
koja voli mjesečno dobro raspoređenih 100 litara kiše i dosta
loše reagira na ove toplinske udare, a imali smo ih do sad već
tri. Između imamo obilne oborine, olujna nevremena, čak i
djelomično tuču. Godina je specifična, srpanj je gotovo
tropski, a na nekim je lokalitetima pala dupla količina kiše,
objasnio je Šubić. Dodao je i da međimurski proizvođači prednjače
kad je riječ o primjeni novih sredstava, da su skloni inovacijama
i novim tehnologijama.
Da je tako i da međimurski poljoprivrednici mogu stati uz bok
bilo kojem europskom farmeru, potvrdio je i proizvođač
Tomislav Filipović koji ove godine pod krumpirom
ima 35 hektara.
– Mislim da je Međimurje i mi tu proizvođači u samom vrhu
agrotehnike u Europi. Možemo se mjeriti s bilo kojom članicom
Europske unije. Uvijek nas omalovažavaju, ali mi imamo
agrotehniku kao najnapredniji farmeri u Europi. Moramo okrupniti
zemljište i onda smo na konju. Problem su uvijek financije.
Dogodi se da katkada ne možemo pratiti neke zemlje koje
financijski puno bolje potiču poljoprivredu i svoje proizvođače
koje cijene. Ipak krenuli smo i vidjeti ćemo kuda to ide. Bolje
je nego prije deset godina, nego prošle godine, rekao je
Filipović. Zadovoljan je kaže onime što je pokazalo pokusno polje
jer se vidi da će biti dobar prinos.
– Uglavnom je i bit da vidimo novi asortiman, krećemo s novim
sortama, moramo dormantne sorte saditi, imamo tu i pokus s
eko primjenom. Vidi se neka razlika u prinosu i sigurno je da
ćemo usvojiti neke nove agrotehnike dodao je Filipović. A kakva
će biti cijena?
– Otkup je negdje oko 50 centi, slično kao i lani kad je bilo oko
3,5 kune otkriva nam ovaj proizvođač.
*Preuzeto iz Lista Međimurje br. 3561