iz sabora

ANDREJA MARIĆ ‘ Reformom zdravstva bolesnici ne smiju biti oštećeni manjom dostupnošću zdravstvenim uslugama’

Naš zdravstveni sustav nije održiv niti organizacijski, niti kadrovski, niti financijski, priznao je i sam ministar Beroš, kaže Andreja Marić, zastupnica u Hrvatskom saboru, u svom priopćenju koje prenosimo u cjelosti

‘Financijska neodrživost najvažniji je problem u našem
zdravstvu. Niske su cijene zdravstvenih usluga koje
monopolistički određuje HZZO, premali limiti koji se dodjeljuju
zdravstvenim ustanovama po tko zna kojim kriterijima, brzorastući
dugovi za lijekove i potrošni materijal, nedostatak djelatnika u
zdravstvu (uz neravnomjernu raspoređenost i nejednaku
opterećenost diljem Hrvatske), kadrovski devastirana primarna
zdravstvena zaštita, problem prekovremenih sati, neomogućavanje
strukama u zdravstvu koje moraju obaviti pripravnički staž da ga
obave – jer država ne osigurava dovoljan broj kvota, odnosno
dovoljno novaca, administrativna preopterećenost, visoka smrtnost
od onkoloških, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, nepraćenje
ishoda liječenja, duge liste čekanja, niska zdravstvena pismenost
građana,itd.

Nitko od nas, pogotovo medicinari, neće reći da ne želi
reformu zdravstva koja bi donijela boljitak građanima i
zaposlenicima, da ne želi nove specijalizacije ili preventivne
preglede građana. Ali, reformom zdravstva bolesnici ne smiju biti
oštećeni manjom dostupnošću zdravstvenim uslugama. Osim toga, sve
ono što je zamišljeno i navedeno u izmjenama Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, koje su izglasane u ožujku 2023.g., lijepo
stoji na papiru, no ne rješava bitna pitanja i probleme koji
postoje u našem zdravstvu. Stvari se pomiču puževim korakom,
zdravstvena administracija je troma i spora. Nadalje, od
1.1.2024. država preuzima opće i županijske bolnice. Ministar
Beroš tvrdi da se prijenosom osnivačkih prava omogućava
adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom, reforma
i reorganizacija bolničkog zdravstvenog sustava. Nažalost,
ministre, niste nas do sada uvjerili da je država dobar gospodar
nad onim bolnicama (KBC-ovima i KB-ovima) koji su već pod
upravljačkom palicom države. Ove ustanove generiraju oko 70%
ukupnog duga u zdravstva. Nismo vidjeli nikakva jamstva, planove
i viziju kako će centralizacija bolničkog sustava pridonijeti
financijskoj stabilnosti, rješavanju lista čekanja, povećanju
dostupnosti zdravstvenih usluga građanima, rasterećenju
zdravstvenih djelatnika. Nemamo odgovore na više puta postavljena
pitanja: kako će se organizirati zdravstvena djelatnost u tim
ustanovama i u kojem opsegu, koje djelatnosti će se obavljati,
koji odjeli će ostati u bolnici, koja vrsta pacijenata s obzirom
na dijagnoze će se zbrinjavati, gdje će raditi djelatnici ako se
ukinu pojedini odjeli.

Ministarstvo zdravstva planira na razini RH redukciju akutnih
kreveta za gotovo 1000, uz povećanje broja stolaca u Dnevnim
bolnicama te palijativnih kreveta. Prema nedavno dostavljenim
njihovim dokumentima u pojedinim bolnicama zaista se planira
potpuno ukidanje pojedinih akutnih odjela, što je neprihvatljivo
bez detaljnije analize. Ministarstvo jest pritom dalo mogućnost
protuargumentacije na njihove planove, stoga je važno da svaki
odjel i svaka bolnica dobro argumentira zašto bi negdje bila
prihvatljiva redukcija broja kreveta, a negdje ne, ovisno o broju
kadrova, opremljenosti odjela, gravitirajućim pacijentima, broju
usluga koje se pružaju, specifičnostima regije, itd.

Županijske vlasti i vodstva bolnica moraju odgovoriti na sva
pitanja zainteresiranih građana, vijećnika ili zaposlenika. Jer
se ova problematika tiče svih. A ne da se prepucavaju s oporbenim
zastupnicima i vijećnicima, kako je prije nekoliko dana učinila
ravnateljica OB Karlovac nakon pressice SDP-a, potvrdivši u svom
kvazidemantiju da smo bili u pravu kad smo upozorili da će do
smanjenja kreveta ipak doći, a odgovora na naša pitanja
nema.

Reorganizacija i poboljšanja u zdravstvenom sustavu su nužna,
ali to se ne smije provesti na uštrb naših pacijenata, kvalitete
i dostupnosti zdravstvene zaštite te uz nezadovoljstvo djelatnika
u zdravstvu. U zdravstvenom sustavu pruži se veliki broj usluga.
Zdravstveni sustav nije se urušio prvenstveno zahvaljujući
predanom radu i entuzijazmu većine djelatnika u zdravstvu.

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih
ustanova (GIORB) HZJZ-a na stacionarnim odjelima hrvatskih
bolnica bilo je 658.189 otpusta osoba liječenih po pojedinim
bolničkim djelatnostima tijekom 2022. godine (u 2021. godini je
bilo 629.776, u 2020. godini je bilo 581.093), uključujući
boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke
rehabilitacije. Od toga, 596.118 otpusta za osobe koje su
liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 62.071 u kroničnim
bolničkim djelatnostima.

Međutim, preko 50% (50.78%) zdravstvenog novca troše bolnice,
više od nas u EU troši samo Cipar (53.02%), njega u kući čini nam
zanemariv dio potrošnje (0.66%). Za preventivu trošimo svega 4.4%
zdravstvenog novca, a u starim članicama EU bar dvostruko više.
Za dugotrajnu njegu izvan bolnica izdvajamo tek 2.65%, dok se
primjerice u Austriji troši 13.1%, Irskoj 21%, Švedskoj 25%,
Nizozemskoj 27%. U Sloveniji se izdvaja 37%, a za izvanbolnički
sektor 33% zdravstvene potrošnje, dok je u Hrvatskoj za
izvanbolničku skrb 16%. U svim ostalim zemljama bolnička
potrošnja također iznosi oko 30-40% jer se većina zdravstvenih
problema rješava na razini primarne zdravstvene zaštite, do čak
75%. No kod nas je PZZ kadrovski devastirana, administrativno
preopterećena i našim građanima je jednostavnije dolaziti u hitne
službe bolnica nego kod svojih obiteljskih liječnika. Nužno je
ojačati PZZ, a rasteretiti bolničku zdravstvenu zaštitu, pa ne
samo da će troškovi biti manji, već će i liste čekanja biti
kraće, jer će se zdravstveni djelatnici u bolnicama, u kojima se
obavlja veći dio pretraga i pregleda na koje se čeka, moći
organizirati u tom smjeru.

Hrvatska je europski prvak u liječenju u dnevnim bolnicama,
kod nas se taj oblik liječenja zagovara kao najpoželjniji model
liječenja zbog manjeg zdravstvenog troška i kraćeg boravka u
bolnici. U Hrvatskoj je taj udio 11% u ukupnoj zdravstvenoj
potrošnji, iza nas je Rumunjska s 9.54%, Portugal 7.11%, Belgija
svega 6.99%.

Sadašnja administracija planira dodatno povećati broj stolaca
u dnevnim bolnicama i povećanje broja palijativnih kreveta (što
će administrativno rasteretiti akutne krevete u bolnicama), no i
dalje se ne osnažuje vanbolnička skrb. A to nam mora biti
prioritet.’

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije