Najavljenu reformu mirovinskog sustava Hrvatske kritizirali su oporba, struka i građani
Svima najviše smeta planirana promjena u obaveznom investiranju
mirovinskih fondova, odnosno odredba da 5 posto neto imovine
moraju investirati u alternativni investicijski fond, čija bi
glavnica bila garantirana od države.
Osim što se ta promjena uvodi bez stvarnog razloga – iako
vladajući tvrde da to rade zbog zahtjeva OECD-a da se smanji
izloženost mirovinskog sustava državnim financijama, što otvara
prostor za netransparentnost, korupciju, moralni hazard i
uhljebljivanje – važno je naglasiti i da u svijetu ne postoji
alternativni investicijski fond s državnom garancijom.
Počelo se i općenito raspravljati o mirovinskim fondovima,
odnosno o tome da u samo nekoliko država svijeta postoji sustav
nalik 2. mirovinskom stupu u Hrvatskoj, čemu se protive oni koji
bi ga ukinuli i sve vratili na staro stanje – prije reforme kojom
su uvedeni 2. i 3. mirovinski stup.
Mirovinski fondovi jako su popularni u EU i ostatku
svijeta
Mirovinski fondovi u svijetu nisu nepoznanica. Dapače, posluju u
svim razvijenim državama svijeta. Razlikuju se uglavnom u načinu
funkcioniranja – neki su obavezan dio mirovinskog sustava silom
zakona, nekima upravlja država, a nekima privatni sektor te se
općenito drukčije financiraju i imaju različite uloge u
nacionalnom gospodarstvu, piše Index.hr
Prema podacima OECD-a, koji uključuju većinu tipova mirovinskih
fondova u svijetu, u nekolicini država oni su jako velik dio
ekonomije, puno veći nego u Hrvatskoj. U OECD-ove podatke
uključeni su profesionalni i osobni mirovinski fondovi, obvezni i
dobrovoljni, oni koje financiraju privatne kompanije i oni koje
financira država.
S obzirom na ukupnu imovinu mirovinskih fondova u odnosu na
državni BDP, najvažniji su u Nizozemskoj (213.3 posto BDP-a), na
Islandu (207.9 posto), u Švicarskoj (156.1 posto) i Australiji
(147.4 posto). Hrvatska je s ukupnom imovinom mirovinskih fondova
od 33.2 posto BDP-a 19. država na svijetu.
Velik dio zemalja u kojima mirovinski fondovi raspolažu imovinom
većom od 20 posto BDP-a države nalazi se u Europi. Osim
nabrojanih Nizozemske, Islanda, Švicarske i Hrvatske, to su
Ujedinjeno Kraljevstvo (120.5 posto BDP-a), Finska (61.1 posto),
Malta (53.1 posto), Danska (49.9 posto), Irska (34 posto) i
Kosovo (31.2 posto).
Nisu svi mirovinski fondovi isti
Podaci OECD-a odnose se na nakupljenu imovinu koja čini neovisnu
pravnu osobu (fond) koja se “puni” doprinosima u mirovinski plan
isključivo u svrhu financiranja budućih mirovina. Članovi fonda
imaju ugovorno potraživanje prema imovini mirovinskog fonda,
odnosno radi se o njihovoj osobnoj imovini.
Mirovinski fondovi mogu biti s pravnom osobnosti (kao što je
trust, zaklada ili korporativni subjekt) ili pravno odvojen fonda
bez pravne osobnosti kojim upravlja društvo za upravljanje
mirovinskim fondom ili druga financijska institucija u ime
članova fonda (kao što je u Hrvatskoj).
Stoga u OECD-ove podatke ne spadaju fondovi kao što je naftni
fond Norveške, koji se spominjao tijekom rasprave u saboru oko
nove mirovinske reforme. Vladajući su branili ideju alternativnog
investicijskog fonda garantiranog od države argumentom da je to
slično kao naftni fond u Norveškoj, što je potpuna besmislica.
Ostatak članka pročitajte ovdje.