Održana je Izborna skupština HSLS-a Međimurske županije
Za predsjednika županijske organizacije je izabran Josip
Grivec, potpredsjednike Dražen Vidović,
Vjenceslav Hranilović, Josip
Dobranić, Dragutin Prprović i
Dario Friščić, također je izabrano 10 vijećnika
u Županijsko vijeće HSLS-e, pet članova Statutarne komisije i pet
članova Nadzornog odbora.
Na Skupštinu je došao i Dario Hrebak,
predsjednik, te se prigodno obratio istaknuvši kvalitetu članstva
HSLS-a u Međimurju, a prigodno se obratio i saborski zastupnik
Darko Klasić istaknuvši potrebu priprema za
parlamentarne i druge izbore.
Iz izlaganja predsjednika HSLS-a Međimurske županije J. Grivca
izdvajamo:
Poštovani i dragi članovi, pred nama je Skupština ŽV te nakon
konstituiranja novi izazovi pred Županijskim vijećem i svim
članovima, slijedeća godina će biti vrlo zahtjevna zbog izbora za
EU parlament, naših parlamentarnih i predsjedničkih izbora, a
2025. su lokalni, rekao bih, nama najvažniji izbori.
Mandat ovog saziva Županijskog vijeća je pri svom završetku, pa
želim iskoristiti priliku i zahvaliti svima vama, članovima ove
Skupštine, ali i svim članovima na potpori, aktivnostima i
promociji naše stranke. Snaga svake stranke, a naročito nas
liberala, je u svakom pojedincu, svakom našem članu, nakon toga
su aktivnosti svakog ogranka kao temelja svega.
U ovom mandatu su održani lokalni izbori i imamo priliku
sukreirati politiku u brojnim jedinicama lokalne samouprave
(općine i gradovi) te na razini Međimurske županije. Zahvaljujem
na doprinosu tim mogućnostima.
Naši su vijećnici aktivni na svim razinama te time doprinose
sredini u kojoj djeluju, imamo kvalitetne članove, članove koji
prije svega u prvi plan stavljaju opće dobro, dok su stranački, a
naročito osobni interesi u nekom dalekom, zanemarivom planu.
Naši članovi svojim djelovanjem na različitim područjima
svekolikog života postižu izvrsne i zavidne rezultate, to nam je
velika vrlina, no zbog toga nemaju vremena posvetiti se politici
i kandidirati za najodgovornije funkcije u općinama i gradovima.
Naš stranački profil je takav, uz navedenu vrlinu našeg članstva
možemo dodati samozatajnost, ne koristimo se populizmom, ne
koristimo svaku priliku za samopromociju ne nudimo ukrasnu vrpcu,
uvijek nudimo sadržaj, tj. kvalitetne i promišljene ideje, ne
koristimo kritiku radi kritike, već nudimo rješenja i ideje.
Svojim djelovanjem potpuno odudaramo od uobičajenog političkog
djelovanja u Hrvatskoj i na tome vam svima zahvaljujem, budimo
svoji, budimo pravi i iskreni liberali, opcija koja je dosljedna
sebi, koja ne hlepi za funkcijama, već želi doprinositi
kvalitetnom, principijelnom i poštenom djelovanju.
Najljepše zahvaljujem na svakom doprinosu i pozivam vas sve,
dragi članovi, na jačanje stranke, svi mi, svaki pojedinac,
budimo kapljica koja će činiti jedan lijepi slap (malo Cesarića)
na dobrobit svih žitelja naše županije i domovine Hrvatske.
Kao i uvijek na Skupštini je usvojena deklaracija koja detektira
određenu problematiku i potrebu rješavanja iste.
DEKLARACIJAE HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O POTREBI
RACIONALIZACIJE, DALJNJE DECENTRALIZACIJE I RJEŠAVANJE SUŽIVOTA
TE JAČANJA FISKALNIH KAPACITETA I NADLEŽNOSTI JL(R)S-e
s ciljem osiguravanja bržeg, kvalitetnijeg, sigurnijeg i
pravednijeg razvoja svake sredine, a samim tim i Hrvatske u
cjelini.
Podržavamo prijedlog racionalizacije stimuliranjem funkcionalnog
ili stvarnog spajanja općina.
Kod toga treba voditi računa o volji žitelja svake općine koji su
se uglavnom saživjeli sa svojim općinama te u slučaju stvarnog
spajanja držimo da je potrebno provesti referendum. U slučaju
funkcionalnog spajanja držimo da je dovoljna odluka
predstavničkog tijela JLS-e.
Kod stvarnog spajanja ne dijelimo mišljenje da se manje općine
trebaju pripojiti većim, to nije demokratski, nego više liči na
“veća riba jede manju”, držimo da je stvar dogovora među
zainteresiranim općinama kako će se ta buduća općina zvati i gdje
će biti sjedište. Nametnuto pripajanje manjih općina većim te ime
takve spojene općine će sasvim sigurno izazivati nezadovoljstvo
žitelja dosadašnjih općina.
Ime bi trebalo povezivati, a to znači da treba biti povezujući
faktor svih dosadašnjih općina spojenih u jednu. Sjedište bi
trebalo biti stvar dogovora, a kriteriji bi eventualno trebali
biti što veća dostupnost i prometna povezanost svih dijelova te
buduće općine sa samim sjedištem.
Napominjemo da u Međimurju već u praksi općine zajednički
rješavaju ili imaju zajedničke ustanove i slično, sigurno je tako
i u drugim sredinama. Realna je pretpostavka da će JLS-e
preferirati funkcionalno spajanje u odnosu na stvarno.
Daljnja decentralizacija
Republika Hrvatska je još uvijek previše centralizirana kako
fiskalno tako i u nadležnostima te je nužno, poželjno i potrebno
sve što je moguće približiti građanima, jer na taj način se
smanjuje utjecaj središnje vlasti, stranačka pripadnost, itd., a
to znači pravedniji i brži razvoj, zadovoljstvo građana te veće
oslobađanje kreativnih i drugih potencijala pojedinaca, udruga,
JLS-e, jednom riječju društva u cjelini.
Mnogobrojni podaci pokazuju da europske zemlje u kojima
pojedinačne regije imaju veće ovlasti i odgovornost u
zakonodavnoj, poreznoj, zdravstvenoj i obrazovnoj politici
gospodarski su naprednije od onih koje su centralizirane.
Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi u
kojoj centralna vlast kontrolira više od 90 % svih proračunskih
sredstava.
Držimo da bi uvođenje glavarine od na pr. cca 500 Eura po
stanovniku godišnje uz koeficijent sukladno razvijenosti (na pr.
Zagreb koeficijent 1, općina ili grad s manjim stupnjem
razvijenosti koeficjent 1,05, još manjim 1,1, itd.). to bi imalo
svekolike pozitivne učinke, pa i aktualnu problematiku kao što je
demografska, nedostatak radne snage i slično. To ne bi bio
preveliki iznos u usporedbi s državnim proračunom.
3. Suživot
Držimo da je nužna strategija na razini države te lokalne i
regionalne samouprave s ciljem postizanja mirnog suživota kako
novopridošlih radnika iz raznih zemalja, tako i romske populacije
koja stoljećima živi tu, ali je još uvijek nedovoljno
socijalizirana i integrirana. U pristupu rješavanja postojećih i
potencijalnih problema treba pristupiti racionalno i pažljivo te
uključiti sve nadležne institucije i ustanove te predstavnike
općina, gradova i županija. Miran suživot znači i sigurnost, a
siguran čovjek je kreativniji i zadovoljniji, a to znači i
korisniji obitelji i cijeloj zajednici.
Dosadašnji način djelovanja, moramo priznati, ne daje potrebne i
željene rezultate. Ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima
u smislu izgradnje društvenih domova, cesta, komunalne
infrastrukture te dodatna ulaganja s ciljem sanacije divljih
odlagališta otpada neće doprinijeti integraciji Roma.
Istina, naselja će biti uređenija, ali i dalje getoezirana.
Integracija je pitanje stanja svijesti, a zatvorenost i život u
getu, sa specifičnim načinom života ne može doprinijeti razvoju
svijesti i težnji za integracijom. Obrazovanje i pravila jednaka
za sve jedan su od temelja mirnog suživota i integracije.
Ovo su osnove.