Bivši diplomat i stručnjak za Rusiju, Božo Kovačević, analizira ratnu situaciju u Ukrajini
Vrhunac ljeta je i na ratištu u Ukrajini se odvija
(kontra)ofenziva ukrajinskih snaga protiv dobro ukopanih ruskih
snaga. No, zapaženih pomaka i uspjeha, sličnih velikoj
protuofenzivi prošle jeseni, zasad nema. Nakon napada dronovima
čak na Moskvu, ukrajinski predsjednik Volodimir
Zelenskij je izjavio da se “rat vraća u Rusiju”. Iako
napadi bespilotnim letjelicama privlače pažnju u naslovima
vijesti, njihova stvarna učinkovitost je upitna.
S druge strane, ruska Duma planira prihvatiti zakonske amandmane
koji bi Vladimiru Putinu olakšali mobilizaciju
stotina tisuća ljudi za slanje u rat.
Pitali smo vanjskopolitičkog analitičara i bivšeg veleposlanika
RH u Ruskoj Federaciji, Božu Kovačevića, hoće li
sve to dovesti do zaključka da se rat u Ukrajini pretvara u
dugotrajni sukob, piše net.hr.
I PUTIN I ZELENSKIJ NISU SPREMNI NA USTUPKE
Prema riječima analitičara, odlazak obojice lidera bi vjerojatno
doveo do pristanka obje strane na ustupke, koji trenutno
izgledaju nemogući. Ako bi Putin napustio vlast, nova ruska
vladajuća garnitura možda bi bila spremna odustati od nekih
teritorijalnih aspiracija prema Ukrajini.
– S odlaskom Zelenskog s vlasti, Ukrajina bi vjerojatno bila
spremna odustati od zahtjeva za uspostavom ustavnopravnog poretka
na cijelom međunarodno priznatom teritoriju zemlje, što bi
impliciralo spremnost na teritorijalne ustupke Rusiji. No, dok su
Putin i Zelenskij na vlasti i zastupaju aktualna stajališta, vrlo
je malo izgleda za uspostavu pregovora, smatra Kovačević.
Ovaj stručnjak upozorava na važnost političkih promjena u obje
zemlje kako bi se postigao bilo kakav napredak u mirovnim
pregovorima. Sukob će vjerojatno nastaviti donositi patnju i
nestabilnost regiji sve dok se ne pronađe zajedničko rješenje i
spremnost na kompromise.
NEPOVOLJNA SITUACIJA RUSIJU NAVODI NA PREGOVORE
U kontekstu trajućeg sukoba u Ukrajini, prošloga tjedna Putin je
izrazio spremnost na pregovore o prekidu vatre. Izjava je
istaknula mogućnost mirovnih pregovora s Ukrajinom, koje bi moglo
podržati mirovnoj inicijativi afričkih zemalja, te mirovnom planu
pripremljenom od strane Kine. No, analitičar Božo Kovačević
ukazuje na složenost situacije.
– Rusija je deklarativno spremna na pregovore, djelomično
motivirana neuspjehom ostvarivanja prvobitnog plana i
nemogućnošću kontrole nad teritorijima četiriju pokrajina –
Donjeck, Luhansk, Zaporižje i Herson, koje je Moskva proglasila
dijelom Rusije. Ipak, Putin je jasno istaknuo da pitanje Krima i
navedenih pokrajina ne može biti predmet pregovora. Stajališta
dviju strana su potpuno nespojiva. Zelenskij tvrdi da je Ukrajina
spremna pregovarati pod uvjetom da ruska vojska napusti sve
okupirane teritorije. Međutim, na takvim polazištima, nije jasno
što bi onda moglo biti predmet pregovora, napominje Kovačević.
Analitičar naglašava da još nije u potpunosti poznato što točno
nudi kombinirana kinesko-afrička inicijativa.
– Kina se poziva na Povelju UN-a i na stajalište koje podupire
ruske argumente kojima se opravdava invazija na Ukrajinu. Njihov
argument je da sigurnost ne može biti podijeljena, što znači da
Kinezi uvažavaju ruske zabrinutosti oko širenja NATO-saveza prema
Rusiji, dodaje.
NATO JE ZELENSKOG STAVIO PRED UŽASNU DILEMU
Budući da se ratu u Ukrajini zasad ne nazire kraj, pitanje je i
hoće li zapadni saveznici pritiskati Kijev da eventualno popusti
i pristane na određene ustupke. Kovačević smatra da se taj
pritisak Zapada na Ukrajinu već dogodio.
– Znamo da je poruka netom održanog samita NATO-pakta (početkom
srpnja u Vilniusu u Litvi, nap.a.) da će Ukrajina biti primljena
u članstvo NATO-a nakon što završi rat u Ukrajini. Pritom nije
rečeno kakav završetak rata je prihvatljiv NATO-u, a Zelenskij je
time stavljen pred užasnu dilemu. Ako želi da Ukrajina što je
moguće prije uđe u NATO, on bi zapravo morao učiniti
teritorijalne ustupke Rusiji. A to za njega, barem zasad, nije
ostvarivo. NATO i SAD su jasno poručile Ukrajini: Završite taj
rat! Bilo pregovorima i koncesijama, bilo pobjedom i tada ćete
biti primljeni u NATO. Poruka je zapravo vrlo jasna. NATO u
potpunosti podržava Ukrajinu sve dok se ukrajinski vojnici bore
za ostvarivanje interesa NATO-saveza, ali NATO ne prihvaća
mogućnost da vojnici NATO-saveza ratuju u interesu Ukrajine,
tumači Kovačević za net.hr
RUSKA JAVNOST RAVNODUŠNA
Dok ukrajinske bespilotne letjelice dosežu sami centar ruske
prijestolnice, postavlja se pitanje kako građani i javnost tamo
reagiraju na te napade te ostvaruju li oni cilj koji bi mogao
uzdrmati Putinov režim.
– Činjenica da Ukrajinci mogu gađati Moskvu je za rusku vlast
krajnje zabrinjavajuća. No, za mene je potpuno iznenađenje
potpuna ravnodušnost ruske javnosti i građana na činjenicu da je
njihova prijestolnica izložena napadima. Očito je da su pod
višedesetljetnim pritiskom vlasti ruski građani u potpunosti
depolitizirani. Kao što su bili relativno nezainteresirani za
nadmetanje između Putina i Jevgenija Prigožina,
jednako nezainteresirano promatraju i ovo, ustvrdio je na kraju
Kovačević.