S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada
Nakon što je Hrvatska prošle godine službeno postala
članicom eurozone te Schengena, od Nove 2024. godine dodatno se
produbljuje ta integracija s EU. Građani službeno od ovog
ponedjeljka ne mogu više zamijeniti svoje stare kune s eurima u
Fini, kao što više nema ni dvojnog iskazivanja cijena.
Umjesto toga, građani će moći svoje novčanice mijenjati
u HNB-u, i to trajno, dok će kovanice moći do 31. prosinca 2025.
Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000,00 kuna i većem,
ili u broju kovanica koji je veći od tisuću komada, potrebno je
prethodno najaviti svoj dolazak na adresu elektroničke pošte:
gotov.novac@hnb.hr, uz navođenje iznosa gotovog novca kune koji
se namjerava zamijeniti.
No, uz promjenu koja se tiče kuna i eura, što se još mijenja
ove godine? S prvim danom nove godine na snagu stupa
više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog
osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada, piše Večernji List.
Socijalna skrb i mirovinski sustav
U socijalnom sektoru od 1. siječnja na snagu stupa dugoočekivani
Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade –
osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak
za djecu i naknada za nezaposlene. Iznosit će od 138 do 720
eura na mjesec, ovisno o kategoriji i razini potpore, a korisnici
prava ostvarit će znatno veći novčani iznos, koji će biti od 50
do 100 posto veći u odnosu prema zbroju pojedinačnih naknada koje
su do sada mogli ostvariti.
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi
za starije osobe kojima se podiže iznos naknade na 150
eura, smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20
na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na
300 eura te se omogućuje isplata putem pošte.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i “mini” mirovinska reforma, to jest
izmjene četiri zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja
drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja
prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće
mirovine budućim umirovljenicima, piše Večernji List.
Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate
kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto,
izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i
fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda.
Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih
mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski
fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko
gospodarstvo.Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva
smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje
vlade.
Zdravstvo
Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu
za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja, kao
rezultat izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje
stupaju na snagu s 1. siječnja 2024.
Za pacijente bez dopunskog osiguranja participacija za dan
bolničkog liječenja povećava se s 13,29 na 17,70 eura, za
specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet
obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaju na sadašnjih
1,32 eura. Maksimalan iznos participacije za bolničko liječenje
bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista,
9,29 eura na mjesec, dok su privatni osiguravatelji najavili
porast cijena svojih polica.
Povećava se i cenzus za stjecanje prava na
besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Od 1. siječnja
to će pravo imati osiguranici kojima ukupan prihod u protekloj
kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji nije veći od 379,49
eura na mjesec, a za samca 475,12 eura. U 2023. ti su cenzusi
iznosili 331,81 eura po članu obitelji i 415,42 eura za samce.
Od 1. siječnja stupa na snagu i odredba izmijenjenog Zakona o
zdravstvenoj zaštiti po kojoj županije osnivačka prava nad općim
bolnicama, bez naknade, prenose na državu. S prijenosom
osnivačkih prava opće bolnice postaju obveznici zajedničke javne
nabave istovrsnih roba i usluga kojima se koriste u
obavljanju zdravstvene djelatnosti, a počinje i proces
reorganizacije bolničkog sustava.
Ostatak članka pročitajte ovdje.