Teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne
S obzirom na iznadprosječno topao kraj prosinca, u
nastavku zime povećana je vjerojatnost za “zimskiji” siječanj i
veljaču od prosinca. Najavljuju to u
detaljnoj prognozi za HRT meteorolozi Tomislav
Kozarić i Zoran Vakula.
Kažu kako će se to dogoditi ne zbog iznimnosti ovogodišnjeg
prosinca, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim
mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i
dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.
Pritom je – prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi – gotovo
sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti “krupnim stopama”
iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim
prognozama u nastavku siječnja vrlo je velika vjerojatnost
približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba
godine, ponegdje i malo nižim, prenosi Večernji List.
No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju
srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne. Još
dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost
pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature
zraka, nego i vrijednost tog odstupanja.
Trenutačno najvjerojatnije prognoze za “klimatološko”
proljeće – razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja – daju
povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog
odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od
mjeseci. No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih
razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice
poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i
pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza, najavljuju
Kozarić i Vakula, piše Večernji List.
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – i prva
polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će
barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako
srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već
dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na
prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim
30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.