Evo koje vas sve promjene očekuju u 2024. godini
Iako je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi,
trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom
cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.
Također, trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno
nedjeljama.
U poslovnicama banaka posljednjih dana 2023. još broje kune i
pretvaraju ih u eure. Građani donose novčanice i kovanice
jer od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska
pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, pa će se moći
zamijeniti samo u HNB-u, također bez naknade.
HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice
moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura,
odnosno do 31. prosinca 2025. Jedna je to od novosti koje na
snagu stupaju početkom 2024. godine.
Kad smo kod eura, dodajmo i to da od 1. siječnja prestaje obveza
trgovaca o dvojnom iskazivanju cijena, i u kunama i u eurima. One
trgovine koje to žele, mogu i dalje navoditi i cijene u kunama uz
one u eurima, piše Večernji List.
Trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno nedjeljama. Iako
je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi,
trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom
cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.
Na snagu stupa i nekoliko zakona koji se tiču poreza.
Točnije, čak devet – Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim
porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o
fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon
o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj
suradnji u području poreza.
Početak primjene od 1. siječnja 2024. osim odredbi o ovlasti za
donošenje Odluka JLS-a o visini poreznih stopa donosi i
povećavanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za
uzdržavane članove i invalidnost, povećanje poreznog
razreda za primjenu više stope, ukidanje prireza porezu na
dohodak na sve dohotke, omogućavanje predstavničkim tijelima
JLS-a da svojom odlukom propišu visine poreznih stopa umjesto
dosadašnjih poreznih stopa od 20% i 30%, povećanje poreznih
stopa na dohodak od imovine i kapitala i
drugo, piše Večernji List.
Jedan od poteza o kojem se ove godine najviše govorilo odnosi se
na ukidanje prireza gradovima i općinama kojima je Vlada ostavila
mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od
nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i
rast plaća svojim građanima.
Ostatak članka pročitajte ovdje.