U nekim porukama koje objavljuju nastavnici spominju da su ih učenici pikali šestarima, vrijeđali, naguravali ih i prijetili da će nabaviti oružje
“Učionice su nam postale bojno polje”, jedna je od
rečenica koje su objavili nastavnici nakon incidenta u
Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića u Zagrebu. Kao i u
prosincu 2018., kad se dogodio incident u Tehničkoj školi
Čakovec, gdje je profesor pred mirovinom nasrnuo
na učenika nakon što su ga u učionici gađali kredom,
prosvjetni djelatnici počeli su objavljivati svoja loša
iskustva iz razreda, piše Večernji list.
“Učenik mi je tijekom produženog boravka rekao da će skočiti kroz
prozor kako bih ja život provela u zatvoru otplaćujući mu
odštetu. Svi obaviješteni, nitko ništa nije poduzeo. Učenik mi se
tijekom mog dežurstva i upozorenja da nakon zvona mora u razred
unosi u lice i govori kako će mi razbiti naočale…”, “Dežurna
sam tijekom velikog odmora u dvorištu škole. Prilazi mi sedmaš s
registarskim pločicama u ruci koje je skinuo s jednog od
automobila i udara me po glavi uz pitanje: Kako ste, nastavnice?
Umrla sam od straha. Srećom, priskočio je jedan roditelj koji me
zaštitio. Prijavljujem ravnatelju i stručnoj službi. Nije se
poduzelo ništa jer je već imao dosje u policiji. Svi ga se
boje…”
U nekim porukama koje objavljuju nastavnici spominju da su ih
učenici pikali šestarima, vrijeđali, naguravali ih i prijetili da
će nabaviti oružje. Jednoj je profesorici u srednjoj
strukovnoj školi učenik razrezao gume na automobilu i
zaprijetio da će, ako padne razred zbog nje, “pasti i ona i njen
auto”.
– Jako je važno da roditelji kroz cijelo odrastanje razgovaraju
sa svojom djecom o primjerenom ponašanju prema drugima, pa tako i
odraslima. Mnogi imaju dojam da se u zadnje vrijeme djecu
prekomjerno informira o njihovim pravima te da su djeca pritom
razmažena i nemaju poštovanja prema odraslima. Međutim, koliko je
važno djecu informirati o njihovim pravima, toliko je važno
informirati ih i o njihovim odgovornostima, a jedna od njih je i
poštivanje drugih i njihovih prava. Društvene mreže ne
pomažu u odgoju djece i ne uče ih pravim vrijednostima, no ako
su roditelji tu, ako su uključeni u život djece i učili
su ih odgovornom ponašanju u društvu, utjecaj mreža je ipak manji
– kaže za Večernji list Hana
Hrpka, prof. psihologije i predsjednica Hrabrog
telefona.
Roditelji, dodaje, mogu rano prepoznati neke promjene u ponašanju
djece i mladih pa porazgovarati s djetetom ili pak potražiti
pomoć stručnjaka. O konkretnom slučaju u zagrebačkoj školi teško
je, kaže, govoriti, bez službenih informacija. – S obzirom na to
da su djeca i mladi informirani o ovom slučaju, kao i drugim
slučajevima nasilja, ne bi bilo loše da roditelji porazgovaraju s
njima i osude svaki oblik nasilja – ističe H. Hrpka.
Istraživanje u sklopu projekta Puls škole pokazalo je
da se čak 93 posto prosvjetnih djelatnika susrelo s neprimjerenim
ponašanjem roditelja koji su ih vrijeđali i prijetili im,
najčešće zbog ocjena. Nasilno, bilo fizičko ili verbalno,
ponašanje roditelja svojih učenika doživio je gotovo svaki treći
nastavnik. Ne leži li i tu dio problema napada učenika na
nastavnike?
Nasilje učenika nad nastavnicima za Večernji list komentirala je i klinička
psihologinja prof. dr. sc. Gordana Buljan
Flander, integrativni psihoterapeut za djecu,
adolescente i odrasle.
– Svi smo svjedoci kako se autoritet škole i nastavnički
autoritet desetljećima sustavno urušavaju. Također smo svjedoci
da tom urušavanju doprinosi i nadležno ministarstvo koje
nedovoljno ili nikako štiti, odnosno ne pruža podršku
zaposlenicima u školama, a najbolji primjer je ovaj posljednji
slučaj kada su ravnateljica i ministar promptno najavili otkaz
nastavniku i prije nego što su ispitali sve okolnosti slučaja,
što može biti jasna poruka djeci da i dalje mogu nastaviti
provocirati i biti nasilni prema nastavnicima, a za što neće
snositi posljedice. Uz urušavanje autoriteta nastavničkog
zanimanja, razlozi su zasigurno u sve većoj okrenutosti
pojedinaca prema sebi, svojim željama, svojim zahtjevima, svojim
prohtjevima. U današnjem sve izraženijem permisivnom odgoju i
tzv. helikopter roditeljstvu djeca su navikla dobiti sve ovdje i
sada uz pomoć odraslih, imaju vrlo nizak prag tolerancije na
frustraciju, nisu razvili adekvatne i dobi primjerene mehanizme
sučeljavanja sa stresom, te pribjegavaju nasilnim reakcijama.
Društvene mreže koje veličaju toksični individualizam i nasilna
ponašanja zasigurno pridonose nasilnim ponašanjima kako među
vršnjacima tako i prema nastavnicima. Roditelji od djece očekuju
odlične ocjene bez obzira koliko dijete ima kapaciteta i koliko
ulaže napora u školski uspjeh. Neka djeca u situacijama
neispunjavanja roditeljskih očekivanja, pribjegavaju
okrivljavanju nastavnika isto kao što to čine i za svoja
neprihvatljiva ponašanja, što jasno pokazuju rezultati
istraživanja profesorice Vesne Bilić.
Njena istraživanja također pokazuju da u Hrvatskoj čak 75
posto nastavnika doživljava neki od oblika nasilja bilo
fizičkog, verbalnog, relacijskog ili elektroničkog. Nastavnici mi
često kažu da se doslovno boje za svoju fizičku sigurnost, za
sigurnost svojih bližnjih, kao i za svoje radno mjesta s obzirom
na prijetnje koje im upućuju roditelji. Osjećaju se bespomoćno,
nezaštićeno od nadležnog ministarstva pa nije ni čudo da niti ne
prijavljuju kada doživljavaju prijetnje i nasilje i da odustaju
od svoje odgojne uloge. Nasilje učenika prema nastavnicima je
snažno povezano sa nasiljem roditelja prema nastavnicima i
neuvažavanjem nastavničkog autoriteta. Svi roditelji bi u odnosu
na ovu problematiku kod svoje djece trebali razvijati kritičko
mišljenje i razgovarati s njima o nedopustivosti ovakvog
ponašanja, kao i što bi trebali čuvati autoritet nastavnika i
škole jer u krajnjoj liniji time se čuva i roditeljski autoritet
i autoritet drugih važnih odraslih osoba – kaže prof. dr. sc.
Buljan Flander.