U srijedu šestog prosinca, svoj dan proslavit će Grad Prelog
O razvoju te, ponajprije gospodarski snažne sredine,
investicijama, ali i ne baš predobrom odnosu s Međimurskom
županijom govori gradonačelnik Ljubomir
Kolarek.
Kako biste ocijenili godinu na izmaku, za Grad
Prelog?
Kao jednu od najzahtjevnijih, osobito kad je riječ o
infrastrukturnim projektima. Završena je izgradnja
kanalizacijskog sustava uz obnovu prometnica u Čukovcu,
Draškovcu, Hemuševcu, Oporovcu i Cirkovljanu kao dio aglomeracije
Donja Dubrava što je bio projekt ukupno vrijedan čak 40 milijuna
eura. Odabran je izvođač radova te će uskoro početi i gradnja
kanalizacije u preloškim ulicama Stjepana Radića, Vladimira
Nazora, Dragutina Domjanića i Jug 1 pri čemu financijsku potporu
očekujemo i od Hrvatskih voda. Započela je i gradnja
zaobilaznice, a nedavno su stanari uselili u 16 stanova u novoj
zgradi izgrađenoj po sistemu POS-a. U sklopu europskog projekta
Aqua Adventures uredili smo i dio područja marine, a to su samo
najveći projekti. Bilo je i niza manjih.
Naš upravni odjel za europske fondove radi odličan posao.
Javljamo se na sve natječaje, no hendikep nam je što smo previše
razvijeni pa dobivamo manje bodova, a time i sredstava. No, iz
fondova smo ipak privukli značajan novac.
S radom je počelo i Pučko otvoreno učilište Prelog. Koja
je bila svrha osnivanja takve ustanove?
Unatoč početnim kritikama danas imamo 23 dozvole za programe od
Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Na
Učilištu želimo ponuditi mogućnost prekvalifikacije za zanimanja
koja su potrebna ovdašnjem gospodarstvu isto kao i učenje
hrvatskog ili engleskog jezika za strane radnike. Siguran sam da
Učilište ima mnogo potencijala.
Preloško gospodarstvo je iznimno razvijeno. No, koliko
ima prostora za širenje poduzetničkih zona?
Zone se još pune. Nekoliko tvrtki gradi gradi objekte, neke će
početi graditi. Zasad ne želimo širiti zone. Time bi uzimali
dragocjeno poljoprivredno zemljište jer na području Preloga
djeluje 425 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 200 u
sustavu PDV-a. I to je itekako značajan dio gospodarstva, dok se
nedavno pojavila inicijativa o gradnji pogona za proizvodnju
industrijske rajčice. I tome dajem maksimalnu podršku. O
širenju zona razmišljat ćemo u budućnosti. Trenutno nam nisu
zanimljiva poduzeća koja bi zapošljavala više stotina ljudi jer
ionako vlada nedostatak radne snage. Zanimljive su nam visoko
tehnološke tvrtka u kojima zaposlenici imaju visoke plaće. To
znači i veći priljev u proračun Grada. Uvijek ponavljam. Na
području Preloga i Donjeg Kraljevca, dakle na malom geografskom
prostoru, radi 6000 ljudi. Toga ima rijetko gdje.
Prelog je poželjna sredina za život. Koliko ima prostora
za širenje za stanogradnju i gradnju obiteljskih kuća?
Radimo na izmjenama detaljnih planova te vjerujem da će biti i
privatnih inicijativa za gradnju stambenih zgrada na Jugu. Već se
odličnom pokazala odluka kojom želimo Prelog popuniti iznutra.
Kuće uz glavnu, Čakovečku kao i Ullicu Antuna Mihanovića imaju
velika dvorišta. Vlasnici su prihvatili inicijativu da se napravi
novi ulični koridor na tim dvorištima, odnosno da se formiraju
nova gradilišta što će možda biti realizirano već iduće godine.
Na njima onda ostaje hoće li ih prodati ili sačuvati za mlađe
generacije. Upravo smo donijeli i odluku prema kojoj će Grad
plaćati zbrinjavanje građevinskog otpada s privatnih posjeda kao
i smanjenju komunalnog doprinosa za obnovu, odnosno dogradnju
obiteljskih kuća.
Zašto Grad od Županije želi preuzeti osnivačka prava nas
Osnovnom školom Prelog?
Još prije tri godine, Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo
odluku kojim bi skrb o školi preuzeo Grad, no to isto, nikako da
dođe na dnevni red županijske Skupštine. Škola bi, da je naša,
već bila obnovljena i dograđena kao što smo obnovili vrtić, dok
trenutno dograđujemo i vrtić u Draškovcu u vrijednosti od
1,000.000 eura. Ne znam zašto Županija to ne želi, no nadam se će
se prijateljima iz Županije jednom prosvijetliti. Sad se
primjerice obavlja područna škola u Sivici, dok se u prelošku
školu sa 460 učenika ne ulaže gotovo ništa, samo velike
filozofije.
Kako u cjelini ocjenjujete suradnju Grada i
Županije?
Mislim da Grad u suradnji nikad nije bio sporan. Odnos bih nazvao
siromašnim. Tvrdim da Županija zapostavlja cijelo donje
Međimurje. Iz aviona se vidi gdje se ulaže, a gdje ne. Dovoljno
je pogledati koliko je Javna ustanova za razvoj Međimurske
županije Redea odradila projekata za gornje Međimurje, poput
vidikovca na Mađerkinom Bregu i drugih. Kad ovdje ne bismo imali
tim za europske fondove, prošli bi vrlo, vrlo loše. Srce me boli
i kad vidim našu derutnu sportsku dvoranu koja je puna od jutra
do mraka, dok su neke druge koje su iskorištene niti 30 posto,
već po dva puta energetski obnavljane.
Još 2021. godine bili ste predstavljeni kao kandidat za
župana. Vrijedi li ta opcija i danas ili ćete na predstojećim
izborima konkurirati za još jedan gradonačelnički
mandat?
Vrijeme će pokazati. Ne bih htio prejudicirati.
Jesu li otvorene obje opcije?
Danas je otvoreno sve. U vremenima u kojima živimo, situacija se
u svemu mijenja skoro iz dana u dan. Iza mojeg tima su vidljivi
rezultati. Nemam se čega sramiti i svakome mogu pogledati u oči.
*Preuzeto iz Lista Međimurje br. 3580